Zašto smo sve više alergični na hranu?

Nema jedinstvenog objašnjenja zašto su ljudi sve više alergični na hranu, ali nauka ima neke teorije. Jedna od njih je sve bolja higijena, zbog čega djeca više nemaju toliko infekcija kao prije.

Sve veći broj alergija posljednjih desetljeća posebno se uočava u zemljama Zapada. Alergije na hranu pogađaju 7 posto djece u Velikoj Britaniji i 9 posto u Australiji. Širom Evrope ipak je samo dva posto odraslih alergično na neku vrstu hrane.  

Ali, širom svijeta vjerovatnoća da će djeca razviti alergiju na hranu veća je nego ikad, tvrdi dr. Aleksandra  Santos (Alexandra) s londonskog King's Collegea. Istraga nedavnog slučaja dvojice preminulih britanskih tinejdžera nakon konzumacije sezama i kikirikija ukazala je na moguće tragične posljedice. Prošlog ljeta je jedna 6-godišnjakinja u Zapadnoj Australiji umrla zbog alergije na mliječne proizvode.

Po život opasne reakcije mogu se dogoditi već i unosom samo tragova određene hrane pa pacijenti i njihove obitelji žive u stalnom strahu i anksioznosti. Ograničenja u prehrani koja alergičari moraju slijediti mogu postati teret u društvenom i porodičnom životu.

Iako se zasad ne može sa sigurnošću ustvrditi šta je uzrokovalo porast broja alergija, istraživači širom svijeta ulažu napore kako bi pronašli načine za borbu protiv tog fenomena.

Šta uzrokuje alergiju?

Alergija se javlja kad se imunološki sistem bori protiv alergena, neke supstance iz okoliša koju bi u normalnim okolnostima trebao smatrati bezopasnom. Te supstance postaju meta i uzrokuju alergijske reakcije.

Simptomi mogu biti crvenilo, osip i oticanje pa sve do onih najtežih poput povraćanja, proljeva, teškoća u disanju i anafilaktičkog šoka. Namirnice koje najčešće uzrokuju alergiju kod djece su mlijeko, jaja, kikiriki, orašasti plodovi, sezam, riba i školjke.

 Koje su najčešće alergije na hranu?

Pojavnost alergija na hranu povećala se u posljednjih 30 godina, posebno u industrijaliziranim društvima. Tačna stopa povećanja ovisi o vrsti hrane i podneblju u kojem pacijent živi. Na primjer, alergije na kikiriki u Velikoj Britaniji povećale su se pet puta od 1995. do 2016. godine.

Studija londonskog King's Collegea u kojoj je sudjelovalo 1300 trogodišnjaka pokazala je da njih 2,5 posto pati od alergije na kikiriki. Australija ima najveću stopu potvrđenih alergija na hranu. Jedna je studija pokazala da je 9 posto jednogodišnjaka u Australiji alergično na jaja, dok je 3 posto alergično na kikiriki.

Širenje alergija ne može se objasniti tek povećanom svijesti i spoznajom o njima ili boljim dijagnostičkim metodama. Vjeruje se da su alergije i povećana osjetljivost na hranu povezane s okolišem i zapadnim načinom života. Zemlje u razvoju imaju manju stopu alergija. Također, alergije se češće događaju u gradskim nego u seoskim područjima.

Ključni faktori mogu biti zagađenje, promjene u načinu prehrane i manja izloženost mikrobima, što je promijenilo reakciju imunološkog sistema. Čini se i da migranti pokazuju veću sklonost astmi i alergiji na hranu nego u svojim matičnim zemljama, što dodatno naglašava važnost okoliša.

Moguća objašnjenja

Nema jedinstvenog objašnjenja zašto su ljudi sve više alergični na hranu, ali znanost ima neke teorije. Jedna od njih je sve bolja higijena, zbog čega djeca više nemaju toliko infekcija kao prije.

Parazitske infekcije ljudski organizam napadaju istim mehanizmom kao i alergije. S obzirom na to da je parazita sve manje, imunološki sistem okreće se supstancama koje nisu škodljive.

Druga teorija odnosi se na vitamin D, koji pomaže imunološkom sistemu da razvije zdravu reakciju, odnosno da izbjegne alergije. Većina globalne populacije iz raznih razloga, recimo manjka sunčeve svjetlosti, ne dobiva dovoljno vitamina D. Manjak vitamina D u SAD-u udvostručio se u posljednjih 10 godina.

Novija teorija „izloženosti dvostrukim alergenima“ sugerira da se alergija na hranu razvija zbog određenog balansa između termina, doze i načina izloženosti. Na primjer, razvoj alergijskih antitijela može započeti kroz kožu, posebno kod djece koja imaju ekcem.

Vjeruje se da uzimanje hrane koja inicira alergiju tokom odvikavanja beba od dojenja može dovesti do zdrave reakcije i spriječiti razvijanje alergije. Naime, crijevni imunološki sistem u to doba spreman je tolerirati bakterije i strane supstance poput hrane.

Studija londonskog King's Collegea pokazala je da se alergije na kikiriki kod petogodišnjaka mogu smanjiti za 80 posto ako im se redovito od rođenja daje kikiriki.

Ova je studija natjerala SAD da promijeni smjernice što se tiče konzumacije kikirikija kod djece do dvije godine. Velika Britanija savjetuje roditeljima da se prvo konzultiraju s liječnikom.

 Utjecaj čovjeka

Nedavna smrt dvoje tinejdžera u Velikoj Britaniji zbog alergija na hranu ukazala je na ljudski faktor i važnost jasnog i preciznog obilježavanja proizvoda. Ne postoji lijek za alergije na hranu, može se tek izbjegavati hrana koja ih uzrokuje i medicinski tretirati izložena osoba.

No, ponekad i postavljanje inicijalne dijagnoze može biti izazovno. Glavni način za dijagnosticiranje alergije je postepeno uzimanje većih količina konkretne namirnice pod liječničkim nadzorom.

Međutim, to može biti neugodno za djecu i nosi rizik od alergijske reakcije. Testovi reakcije imunološkog sistema mogu ponekad biti lažno pozitivni kod nealergične djece.

King's College razvio je alternativnu metodu, odnosno krvni test koji se pokazao pouzdanim u dijagnosticiranju alergije na kikiriki. Ovaj test može se primijeniti na 90 posto dječijih alergija izazvanih hranom, a pacijentima će biti dostupan za nekoliko godina.

Čak i u slučaju uspješne dijagnoze, izbjegavanje problematične hrane nije jednostavno i slučajne su reakcije česte. Alergenska imunoterapija, prepisivanje malih količina supstance, pomaže reduciranju osjetljivosti pacijenata i može poslužiti kao zaštita od slučajnog izlaganja.

Posljednja ispitivanja imunoterapijskih lijekova pokazala su da 67 posto osoba alergičnih na kikiriki može podnijeti dva zrna nakon godinu dana terapije, u usporedbi s 4 posto osoba u kontrolnoj skupini. Ipak, svi su oni i dalje alergični.

Dok se istodobno istražuju i drugi način liječenja i tretiranja, alergije na hranu ostaju izvor zabrinutosti u svakodnevnom životu djece i njihovih roditelja.


Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram