Za državne službenike ODRESCI, a za obične radnike KOSKE

Savjet ministara je odlučio da dodatno gurne prst u oko običnim građanima odlukom da se zaposlenima u javnim institucijama poveća novčana naknada na ime ishrane.

Prema odluci Savjeta ministara BiH, zaposleni u zajedničkim institucijama od sada će za topli obrok, umjesto šest maraka, dobijati osam KM za svaki dan proveden na poslu.

Ova odluka je razbjesnila zaposlene koji rade u proizvodnji i koji su plaćeni dva, tri, pa čak i četiri puta manje u odnosu na zaposlene u javnom sektoru, a topli obrok, regres i druge privilegije, odavno su im misaona imenica.

Negoduju i predstavnici nevladinih organizacija i sindikata, koji kažu da je riječ o još jednoj bahatosti javnih institucija.

Podsjećaju da se političari i zaposleni na nivou BiH, osim što imaju najveća primanja u državi, goste u najjeftinijem restoranima u državi.

Tako se u restoranima u javnim institucijama BiH supa može poručiti za samo jednu marku, uštipci sa kajmakom za tri KM, hercegovački japrak za 3,5 KM, a juneći odrezak za četiri KM.

Ovo su samo neke od cijena iz restorana državnih institucija po čemu se može vidjeti da zaposleni mogu da jedu po jako niskim cijenama, te da nije bilo potrebe za dodatnim povećanjem iznosa za topli obrok.

I tu nije kraj njihovim privilegijma, ako se uzme u obzir da službenici u državnim institucijama imaju slobodne vikende, te pravo na regres za godišnji odmor u visini od 300 KM.

Za razliku od javnih institucija, topli obroci i regresi se u realnom sektoru isplaćuju vrlo rijetko, a neka ranija istraživanja su pokazala da više od 100.000 radnika, koji primaju najniže plate, nikako nije ni imalo topli obrok.

Osim toga, radnici u realnom sektoru često ne mogu da ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu, dok godišnji odmor imaju, ali ne i broj dana propisan zakonom, a naknade uz platu su im samo pusti san. Upravo ovi podaci najbolji su pokazatelj ekonomskog jaza između zaposlenih u javnim i privatnim institucijama.

Potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredu Tane Peulić ističe da najnovija odluka Savjeta ministara djeluje negativno na zaposlene u realnom sektoru, koji su ionako diskriminisani u odnosu na javni sektor. On ističe da u pojedinim preduzećima u realnom sektoru, ukoliko se i sprema topli obrok, on ne prelazi 1,50 KM po osobi.

– To dovoljno govori kako se štedi na taj dio. S druge strane, u onim preduzećima koja isplaćuju topli obrok, taj iznos ne prelazi 130 KM. Govorimo o radnicima čije su plate dva, tri ili pak četiri puta manje od onih kojima je prije par dana topli obrok dignut sa šest na osam maraka – ističe Peulić.

On dodaje da je neophodno da se zaposlenima u privatnom sektoru povećaju plate i ostale naknade, jer će u protivnom odliv radne snage iz BiH biti još veći.

Slično mišljenje dijeli i ekonomski analitičar Zoran Pavlović, koji kaže da je ovo još jedan pokazatelj da predstavnici vlasti nemaju nimalo morala ni svjesti o životu građana koje predstavljaju i zahvaljujući kojima rade i primaju ogromne plate i druge naknade.

– Oni praktično posmatraju situaciju sa budžetom zajedničkih institucija kao “Alajbegovu slamu”, koju treba u što većoj mjeri raskrčmiti. Toliki fokus i interes za bolji i ugodniji život javnog sektora na račun građana kojima je sve teže i teže, zaista predstavlja neoprostivu stvar, posebno imajući u vidu stanje u realnom sektoru – ističe Pavlović.

Prema njegovim riječima BiH, niti njeni entiteti, uopšte nemaju razvojne budžete, i ako je već bilo prostora za povećanje toplog obroka, onda je taj novac trebao biti usmjeren u neki razvojni budžet koji bi mogao poslužiti za kreiranje novih radnih mjesta i projekata.

– Ovako samo pokazuje do kog dna su došli u moralnom smislu izabrani funkcioneri kojima su plate redovne i koje su, ne računajući dopunske aktivnosti, dva do tri puta veće od prosjeka u BiH.

Prebaciti fokus sa javnog na privatni sektor

Programski direktor Centra za istraživanje i studije GEA Ognjen Đukić ističe da napokon treba prebaciti fokus sa javnog na privatni sektor u smislu uslova rada koji imaju zaposleni u ta dva sektora. Do sada je, kaže Đukić, fokus bio na javnom sektoru, što je stvorilo dizbalans na tržištu rada.

– Razlike u platama privatnog i javnog sektora kod nas su mnogo veće u odnosu na druge zemlje, posebno u odnosu na EU, što stvara dodatnu atraktivnost za zapošljavanja u javnim institucijama i finansijsko opterećenje za budžete na svim novoima vlasti. Pojedine ankete koje su rađene pokazale su da je najpoželjniji poslodavac za mlade ljude upravo javni sektor, što dovoljno govori o jazu između javnog i privatnog sektora – ističe Đukić.

Prema njegovim riječima, neophodno je staviti dodatni fokus na privatni sektor i jačanje kvaliteta poslovanja u privatnom sektoru, te zajedno sa poslodavcima naći načina da se kreiraju bolji uslovi za zapošljavanje u tom sektoru.

Đukić ističe da paralelno s tim treba ograničiti dalji rast plata i drugih naknada u javnom sektoru, te preispitati broj zaposlenih i svrstati ih na održiv nivo.


Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram