Jedan od osnivača čuvene aplikacije WhatsApp, Jan Koum, imao je teško djetinjstvo i burno odrastanje, ali ga to nije pokolebalo da ostvari svoj dječački san.

Jan Koum postao je milijarder u istoj zgradi u koju je ranije dolazio po bonove za hranu za sebe i svoju majku. Danas, Koumovo bogatstvo iznosi 9,9 milijardi dolara, prenosi Biznisinfo.

Pravo je pitanje bez odgovora – zašto još uvijek niko nije snimio film o životu oca WhatsApp-a. Kao ukrajinski imigrant koji je pobjegao iz SSSR-a, preselio se u Sjedinjene Američke Države i suočio s još većim siromaštvom, ali je ipak uspio da izgradi kompaniju vrijednu milijarde dolara – i to za manje od pet godina, piše Leaders, prenosi Kurir.

Za preduzetnike i poslovne lidere, priča Jana Kouma služi kao inspiracija. Osim što motiviše, Koum i njegov poslovni partner Brajan Ekton pokazuju kako razviti inovativnu startap kompaniju. Oni su primjer kako se može izgraditi biznis koji služi drugima i ima ogroman pozitivan uticaj na svijet, prenosi Slobodna Bosna.

Život u siromaštvu
Jan Koum rođen je 1976. godine u jevrejskoj porodici u Kijevu, Ukrajina. Njegov otac radio je u građevinarstvu, dok je majka ostajala kod kuće sa sinom. Kao dijete, Koum je iskusio negativne strane života u komunističkom režimu, što je duboko uticalo na njegovu snažnu posvećenost zaštiti privatnosti.

„Odrastao sam u društvu gdje je sve što radiš bilo prisluškivano, snimano, neko te odavao. Niko ne treba imati pravo da prisluškuje, jer tada postaješ totalitarna država, kakva je bila ona iz koje sam pobjegao kao dijete“, rekao je Koum za Wired, objašnjavajući zašto njegova kompanija ozbiljno pristupa ovoj oblasti.

Nakon pada komunizma u Istočnoj Evropi, Koumova majka odlučila je da je najbolje da se porodica preseli u Ameriku i započne novi život. Međutim, njihov novi život u Mauntin Vjuu u Kaliforniji nije bio nimalo lak. Iako je otac planirao da im se pridruži, to se nikada nije dogodilo.

Situaciju je dodatno pogoršala dijagnoza raka koju je Koumova majka dobila ubrzo po dolasku u SAD. Kako bi preživjeli, majka i sin koristili su državnu pomoć – socijalnu pomoć, bonove za hranu i subvencionisano stanovanje. Kao tinejdžer, Koum je dodatno zarađivao radeći kao čistač u prodavnici.

Postavljanje temelja
Uprkos teškim okolnostima, Koum je bio samoinicijativan i brz učenik koji se nije plašio napornog rada. Dvije godine nakon doseljenja u SAD, sam je naučio programirati. Takođe je stekao praktično znanje iz sajber bezbjednosti pridruživši se elitnoj hakerskoj grupi w00w00.

„Bilo mi je jako zabavno u tim ranim danima dok sam učio o mrežama, bezbjednosti, skalabilnosti i drugim štreberskim stvarima“, rekao je za Reuters.

Poput tehnoloških magnata kao što su Mark Zakerberg, Džek Dorsi i Lari Elison, Koum je išao na fakultet, ali ga nije završio. Dok je pohađao San Jose State University, napustio je studije nakon samo godinu dana zbog poslovnih obaveza u Yahoo-u.

Koum je radio u bezbjednosnom timu kompanije Ernst & Young tokom svoje prve godine studija, kada je na jednom projektu u Yahoo-u upoznao svog budućeg poslovnog partnera, Brajana Ektona. Odmah su se zbližili. Nekoliko mjeseci kasnije, Koum se prijavio za posao u Yahoo-u, gdje je ostao skoro deset godina.

Nezadovoljni svojim poslovima, dvojac je dao otkaz na Noć vještica 2007. godine i otišao na jednogodišnju avanturu po Južnoj Americi. Tokom tog putovanja, obojica su se prijavili za posao u Facebook-u, ali nisu primljeni. Irionično, nekoliko godina kasnije, upravo će im Facebook donijeti milijarde dolara.

Razvijanje ideje za WhatsApp
Priča o WhatsApp-u počinje kada su se vratili u SAD i razmatrali sljedeći korak: zaposliti se ili pokrenuti nešto svoje. S pojavom novih tehnologija poput Skype-a, Koum je počeo razvijati ideju kako poboljšati korisničko iskustvo. Bio je vođen ličnim iskustvima – kao tinejdžer, komunikacija s porodicom bila je neredovna jer su pozivi i poruke bili preskupi. Htio je ponuditi rješenje – jednostavnu aplikaciju za razmjenu poruka i poziva među porodicom i prijateljima.

Početkom 2009. godine konsultovao se s prijateljem Aleksom Fišmanom, koji mu je pomogao da razradi ideju. Fišman ga je takođe povezao s ruskim programerom koji je razvio korisnički interfejs. Na svoj rođendan, 24. februara, Koum se sastao s Ektonom na partiji ultimate frizbija – njihovoj omiljenoj aktivnosti. Tada mu je predstavio ideju za aplikaciju. Istog dana, firma je zvanično osnovana pod imenom WhatsApp Inc.

Prilagođavanje za uspjeh
Aplikacija WhatsApp lansirana je 3. maja 2009. godine. Isprva nije imala uspjeha. Međutim, mjesec dana kasnije, Apple je ažurirao svoj softver i omogućio push notifikacije – što je potpuno promijenilo tok razvoja. Koum je redizajnirao aplikaciju kako bi se fokusirao na korisničke mreže.

Prije relansiranja aplikacije, Ekton se pridružio s investicijama i poslovnom strategijom. Nova verzija aplikacije, lansirana u septembru, postigla je ogroman uspjeh.

„Rasli bismo veoma brzo kada je aplikacija bila besplatna, 10.000 preuzimanja dnevno. Kada bismo je učinili plaćenom, padali bismo na 1.000 dnevno“, kazao je Ekton za Wired i dodao da su tada počeli brzo rasti, eksperimentišući s različitim poslovnim modelima.

Na kraju su se odlučili za godišnju pretplatu od 99 centi nakon prve besplatne godine. Biznis je eksplodirao.

Skaliranje kompanije
Zahvaljujući uspjehu, počeli su tražiti investitore koji bi pomogli u skaliranju servisa. U oktobru te godine, Ekton je osigurao 250.000 dolara od bivših kolega iz Yahoo-a. Dok je on vodio poslovne odnose, Koum je neprekidno radio na poboljšanju aplikacije.

Vođenje aplikacije nije bilo jeftino. Na primjer, samo za SMS verifikacije trošili su hiljade dolara mjesečno, dok im je profit 2010. godine iznosio svega 5.000 dolara mjesečno. Ipak, nisu uzimali platu, već su ulagali vlastitu ušteđevinu.

I trud im se isplatio. Do 2011. godine, novac je počeo stizati. Investitori su željeli ulagati, ali Koum i Ekton bili su oprezni – željeli su zadržati svoj princip: nikakvo oglašavanje. Na kraju su odabrali Džima Goeca iz Sequoia Capital-a, koji je pristao na njihove uslove. U 2011. dobili su 8 miliona dolara, a u 2013. dodatnih 50 miliona.

Taj novac im je omogućio dodatni rast – proširili su kancelarije, zaposlili nove ljude, dodali nove funkcije. Od aprila 2013. do februara 2014, broj korisnika porastao je za 265 miliona.

Prodaja Facebooku
U 2014. godini, Facebook je ponudio Koumu i Ektonu neodoljivu ponudu: 19 milijardi dolara. Obojica su ostali još nekoliko godina u partnerstvu s Facebook-om, ali su na kraju otišli zbog neslaganja u vezi s oglašavanjem i zaštitom privatnosti – dva ključna principa na kojima su zasnovali WhatsApp.

Ekton je izjavio da je odbio 850 miliona dolara da bi napustio kompaniju. Nakon toga, priključio se pokretu #DeleteFacebook. Koum je kompaniju napustio u prijateljskijem tonu, ali iz istih razloga.

Filantropija i pomaganje drugima
Nakon odlaska, Brajan Ekton i njegova supruga Tegan osnovali su Wildcard Giving – krovnu organizaciju za njihove tri humanitarne fondacije: Sunlight Giving, Acton Family Giving i Solidarity Giving. Njihova misija je podrška “pravu svakog pojedinca na dostojanstvo, slobodu, pravdu i samoopredjeljenje.” Do sada su donirali milijardu dolara u humanitarne svrhe.

Jan Koum takođe podržava humanitarne ciljeve. Njegova fondacija The Koum Family Foundation, osnovana 2016. godine, donirala je 10 miliona dolara Univerzitetu Stanford 2018. godine, a takođe je uložila desetine miliona dolara u projekte povezane s jevrejskim i izraelskim zajednicama.