Foto: nezavisne.com

BRISEL, BANJALUKA - Bosna i Hercegovina je još jednom pokazala da je disfunkcionalna zemlja čijim se političarima rijetko može vjerovati kada su u pitanju preuzete obaveze na evropskom putu, s obzirom na to da je jedina zemlja koja još nije ušla u Plan rasta Evropske komisije.

Šest milijardi evra vrijedan Plan rasta je najambiciozniji program EU prema regionu zapadnog Balkana u proteklih nekoliko godina, a cilj mu je da pomogne integraciju regiona u neke važne elemente zajedničkog evropskog tržišta i olakša proces pregovaranja za članstvo u EU. Zbog unutrašnjih podjela i blokada, BiH je jedina zemlja koja još nije ušla u ovaj program, a slično se desilo i sa sporazumom o Frontexu, u koji je BiH takođe zadnja ušla i još kasni u njegovoj implementaciji. Pojednostavljeno rečeno, Plan rasta je važniji Evropskoj komisiji, jer bi njegov neuspjeh ujedno bio neuspjeh ključnih ljudi u Briselu koji se bave proširenjem, što bi moglo oslabiti autoritet cijele Evropske komisije. S druge strane, Frontex je važniji zemljama članicama jer se ovim sporazumom sa zapadnim Balkanom rješava osjetljivo političko pitanje u zemljama članicama, koje se odnosi na ilegalne migracije. 

S obzirom na to da BiH još nije ušla u Plan rasta, uspjeh cijelog programa bio bi zasjenjen tim neuspjehom, što bi u lošem svjetlu pokazalo i Evropsku komisiju ne samo pred zemljama članicama, odnosno Savjetom, već i pred ostalim zemljama. Na primjer, kako će se Evropska komisija izboriti s Donaldom Trampom i carinama koje Amerika želi da nametne Evropi ako ne može da riješi problem u maloj BiH koji se direktno tiče evropske spoljnobezbjednosne politike?

Ovih dana u javnosti su se pojavili napisi da je postignut politički dogovor između EU i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, o odblokiranju evropskog puta, međutim to skoro sigurno nije tačno jer niko u Komisiji nema ni autoritet, ali ni raspoložive resurse da može da pregovara o takvim stvarima. Osim toga, evropski zvaničnici već jednom su se opekli s domaćim liderima davši BiH kandidatski status u zamjenu za reforme, koje se nisu desile.

Međutim, pojedine zemlje članice, posebno Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Austrija i Italija, koje imaju i lične kontakte, privredne subjekte i političke veze, imaju i interes i mogućnosti da vode pregovore i posreduju kako bi olakšali postizanje dogovora. Hrvatska ima poseban uticaj na BiH, posebno na hrvatsku političku komponentu, koja i dalje pokušava održati postojeću koaliciju sa SNSD-om, čime osigurava veliki uticaj i na političku Banjaluku.

Upravo tu bi trebalo tražiti odgovor na pitanje šta je dovelo do podnošenja Nacrta reformske agende i šta je uticalo na omekšavanje pozicija iz Banjaluke, koja je do sada tvrdo osporavala državne institucije poput Suda i Tužilaštva BiH.

Međutim, koliko god ovo posredovanje bilo važno, ono neće riješiti problem, jer ključ u rukama Reformske agende ipak imaju zemlje koje daju najveći dio novca za njeno sprovođenje, poput Njemačke, Nizozemske, Švedske, Danske i drugih zemalja, a koje su i dalje skeptične. Svaka od njih ima svoje specifičnosti, a Njemačka, na primjer, pod novom vladom Fridriha Merca, njemačkog kancelara, želi popraviti odnose sa Srbijom i to je stavila u svoj politički prioritet. Na taj način posredno može doći do uticaja Berlina preko Beograda na Banjaluku, ali to ne znači automatsko resetovanje odnosa imajući u vidu da je Narodna skupština RS osporila imenovanje prošlog njemačkog ambasadora, a iz RS je protjerana i njemačka ministarka, što je posebno poniženje za Njemačku. 

Iako je nezahvalno prognozirati kako će završiti priča s Reformskom agendom iz BiH, sasvim je sigurno da zemlje članice neće popustiti, čak i ako bi Evropska komisija pokazala spremnost da snizi kriterijume, posebno ako BiH ne bude implementirala sporazum sa Frontexom, koji je, kako smo rekli, za EU trenutno mnogo važnije političko pitanje. Sve to znači da će BiH, ukoliko uskoro politička scena u BiH ne postane ozbiljnija, naredne godine sasvim sigurno izgubiti podršku Brisela, što će imati katastrofalne posljedice za cijelu zemlju. 

Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )