Kažu ovo za “Glas Srpske” istoričari, reagujući na objavu gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić na društvenim mrežama, a koja je napisala kako je “26. oktobra 1377. godine, u Milima kod Visokog, bosanski ban Tvrtko Prvi Kotromanić krunisan za kralja Bosne”, dodajući pri tom kako grad Sarajevo za narednu godinu planira podizanje spomenika, kako je navela,  “bosanskom kralju Tvrtku”.

 

Prema riječima Aleksandra Uzelca iz Istorijskog instituta u Beogradu, izvorni podaci o Tvrtkovom krunisanju su malobrojni. Tačno mjesto, kako kaže, jedino navodi dubrovački pisac Mavro Orbin, koji početkom 17. vijeka piše da je kralja Tvrtka krunisao mitropolit “samostana” u Mileševi.

 

- Orbinovo delo nastalo je mnogo vremena kasnije i nije uvek pouzdan izvor obaveštenja za srednjovekovne prilike. Međutim, postoji još jedan izvor koji je blizak samim događajima i koji jasno ukazuje da se ove Orbinove reči odnose na manastir Mileševu u Srbiji, a ne na mesto Mile kod Visokog u Bosni, kako smatraju pojedini bošnjački istoričari. Naime, reč je o Tvrtkovoj povelji Dubrovčanima izdatoj 1378. godine, dakle svega godinu dana nakon krunisanja. U njoj sam Tvrtko navodi da je pošao u srpsku zemlju i tamo bio krunisan “Bogom darovanim mi vencem kraljevstva mojih praroditelja”, tj. Nemanjića. Izvorni podaci, dakle, jasno upućuju na to da je on krunisan u srpskom manastiru Mileševi, što je prihvaćeno i u srpskoj i u inostranoj istoriografiji - istakao je Uzelac.Njegovo mišljenje dijeli i istoričar Dejan Došlić, viši asistent na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, navodeći da pomenuta dva spisa najbolje ilustruju gdje je Tvrtko krunisan za kralja, ali i demantuju Karićevu, te brojne bošnjačke istoričare, koji tvrde suprotno, da je Tvrtko u stvari “bosanski kralj”, kom planiraju dignuti spomenik.

 

- Njegova titula bila je Stefan, Božijom milošću kralj Srba, Bosne, Pomorja i Zapadnih strana. Takođe, u jednom od ljetopisa iz tog perioda navodi se i da su u to vrijeme u srpskim zemljama bila tri vladara: knez Lazar u Prizrenu, kralj Stefan Tvrtko u Bosni i kralj Marko u Prilepu - istakao je Došlić.

 

Smatra da do ovakvih pokušaja prekrajanja istorije dolazi jer bošnjačka javnost konstantno traga za svojim identitetom u prošlosti, a posebno u srednjovjekovnoj Bosni, pokušavajući da sve ono što je vezano za taj period zadrže i prisvoje u teritorijalnom smislu.

 

- Čini mi se da pojedini bošnjački istoričari pokušavaju da iskoriste jedan podatak dubrovačkog pisca Mavra Orbina koji kaže da je stric bana i kralja Tvrtka blizu Visokog sagradio crkvu Svetog Nikole u selu Mileševo. Zbog toga oni smatraju da je Tvrtko tu krunisan, ne uvažajući ostale spise koji ukazuju da to nije bilo tako, a o čemu je i sam Tvrtko pisao u jednoj od svojih povelja - dodao je Došlić.