Nadu u brzi ekonomski oporavak utišalo je drugo “zaključavanje” usred novog talasa virusa. Kako istraživanja pokazuju, industrija je pogođena novim mjerama, te svako drugo industrijsko postrojenje u Austriji trpi i trpeće jer naredne godine planiraju dalje smanjenje broja zaposlenih. A industija, pored ugostiteljstva, upravo je “mjesto” gdje najviše rade “došljaci” i Srbi.

U poređenju sa istim periodom prošle godine, broj nezaposlenih je nemjerljiv, a prema podacima Ministarstva rada, trenutno je 400.479 zaposlenih prijavljeno na skraćeno radno vrijeme. Servisu za zapošljavanje je 493.572 prijavljeno kao nezaposleno, prenosi Blic.

– U austrijskoj industriji vladaju pesimizam i frustracija. Jedna trećina preduzeća koristi rad na skraćeno radno vrijeme, dok svako treće planira smanjenje broja zaposlenih iduće godine – istakli su u istraživanju iz Komore Austrije.

Vladimir Gligorov, dugogodišnji saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, koji inače, živi u Beču, kaže za “Blic Biznis” da se za epidemiju u Austriji nikako ne može reći da se smirila. Govoreći o tržištu rada kaže sledeće:

– Sada imate situaciju da bez posla ostaju radnici koji su bili zaposleni, a iako njihova preduzeća nisu radila ili su radila u smanjenom obimu. Država im je prvo pomagala za plate, a sada se i državi i poslodavcima više isplati da im plaćaju naknade za nezaposlene dok svi čekaju da se okonča epidemija – objašnjava Gligorov i kaže da je to vjerovatno najvažniji razlog rasta nezaposlenosti u Austriji.

Sličnog je stava i ekonomista Aleksandar Stevanović koji ističe da je ovakva situacija u Austriji praktično jedan od načina suočavanja sa posljedicama uticaja korone.

– Austrija je u sve ovo ušla sa dosta niskom nezaposlenošću. Tamo su stope nezaposlenosti bile svega dva do tri odsto, tako da su sebi mogli da dopuste malo veću nezaposlenost, a da ti ljudi koji ostanu bez posla pređu na socijalna primanja – navodi Stevanović.

U suštini, kako ističe naš sagovonik, to je više tehničko pitanje.