"Sadržinske odredbe prijedloga imaju za cilj da definišu jezik srpskog naroda i ćiriličko pismo kao kulturno dobro od izuzetnog značaja, da te elemente zaštite kao nematerijalno kulturno nasljeđe. Ćirilica je na listi tog nasljeđa Srpske. Moramo da brinemo o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasljeđa, kako čuvanjem zapisa o njima, tako i podsticanjem njegovog prenošenja sa generacije na generaciju. Zato ne očekujem veto Kluba Bošnjaka", pojasnila je Trivićeva.

 

Trivićeva je ponovila da se ovim aktom uređuju zaštita, očuvanje i način korišćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u Republici Srpskoj kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa, odnosno kulturnog dobra od izuzetnog značaja.

 

"Prilikom određivanja naziva zakona vodili smo računa da je Ustavom određeno da je `jezik srpskog naroda` jedan od službenih jezika u Srpskoj, da je ćirilica službeno pismo, što znači da se ne može govoriti da je zakon neustavan", rekla je Trivićeva za "Glas Srpske".

 

Ona je istakla da se ne može govoriti o diskriminirajućim mjerama, već o stimulativnim i podsticajnim s ciljem očuvanja i promovisanja kulturnog nasljeđa Srpske.

 

"Odredbe su usaglašene sa Međunarodnom konvencijom o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa, koja utvrđuje da svaka država treba da nastoji da obezbijedi mjere koje će povećati svijest i stimulativno djelovati na očuvanje i zaštitu tog nasljeđa", istakla je Trivićeva.

 

Prema njenim riječima, donošenje ovog zakona je samo prvi korak u procesu zaštite i očuvanja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma jer se moraju zakonski definisati kao nematerijalno kulturno nasljeđe i radi jačanja elemenata tog pisma kod njegovog uvrštavanja na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa.