Generalni direktor Satja Nadela kaže da Microsoft „sjajno napreduje“, ali istovremeni talas otkaza otvara pitanje budućnosti rada u eri vještačke inteligencije, piše Financial Times.

Prema analizi urednice Financial Timesa Anjli Raval, uloga vještačke inteligencije u korporativnom restrukturisanju postaje sve neposrednija. Kompanije se više ne zadovoljavaju time da rade više s manje ljudi – sada se pripremaju za doba u kojem za mnoga radna mjesta jednostavno više neće biti potrebe.

Vještačka inteligencija je sve prisutnija, a poslovi nestaju
Iako poslovni lideri tvrde da vještačka inteligencija „preoblikuje“ radna mjesta, brojke govore drugačije. Intel i BT, između ostalih, objavili su hiljade otkaza direktno povezanih s AI, piše Financial Times. Microsoft, iako to nije izričito naveo, istovremeno otpušta hiljade ljudi dok bilježi rekordnu dobit. U prošlosti su se otkazi predstavljali kao nužno zlo, ali ih danas direktori prikazuju kao znak napretka, navodi se u analizi.

U tehnološkoj industriji prihod po zaposlenom postao je prestižno mjerilo. Američki startap akcelerator Y Combinator, kroz koji su prošli danas veliki servisi poput Airbnb‑a i Dropboxa, promoviše ideju da se uspješna kompanija može izgraditi sa svega nekoliko zaposlenih. Finansijski mediji navode da se njegovi startapi često hvale milionskim prihodima, iako zapošljavaju minimalne timove.

Altman: Uskoro firma od milijardu dolara s jednim zaposlenim
Suosnivač OpenAI Sem Altman predvidio je da bi se uskoro mogla pojaviti kompanija vrijedna milijardu dolara koju će voditi samo jedna osoba. Iako to zasad zvuči futuristički, veliki jezički modeli poput ChatGPT‑ja, Geminija i Groka već mijenjaju tržište rada, posebno kada je riječ o kancelarijskim poslovima. Mnoge pozicije se već gase jer, kako navode iz kompanija, „ti zadaci više ne postoje“.

Financial Times navodi primjer velike revizorske kuće koja je pomoću AI skratila vrijeme izrade izvještaja za 75 odsto i oslobodila 3.600 sati analitičkog rada. Zapošljavanje programera takođe je naglo usporilo.

Posebno su pogođeni mladi radnici
Raval upozorava da čitavi slojevi nižih pozicija nestaju, a s njima i tradicionalni putevi profesionalnog napredovanja. Ulazne pozicije i pripravnički angažmani prvi su na udaru, ali nestaje i sve više radnih mjesta u srednjem menadžmentu. „Rast AI mogao bi da ograniči oporavak zapošljavanja u nekim nižim kancelarijskim ulogama“, rekao je za Financial Times Dirk Han, generalni direktor međunarodne agencije za zapošljavanje Hays.

Vrijednost univerzitetskih diploma sve je upitnija, a karijerni putevi postaju sve više iskrivljeni i nelinearni. Frilens poslovi i kratkoročni angažmani dodatno fragmentišu tržište rada. Vještačka inteligencija sve to samo ubrzava, navodi se u analizi.

Da li radna snaga svedena na minimum zaista pruža veću otpornost?
Manje ljudi znači niže troškove i bržu realizaciju, ali može značiti i manju otpornost na šokove – od poremećaja u lancima snabdijevanja do odliva stručnjaka. Raval u Financial Timesu navodi primjer švedske kompanije Klarna, koja je otpustila hiljade zaposlenih, ali sada testira povratak ljudi u korisničku podršku jer su AI sistemi zakazali u stvarnoj komunikaciji sa korisnicima.

Tehnološki preduzetnici koji promovišu kompanije sa minimalnim brojem zaposlenih potcjenjuju koliko su poslovni procesi i korporativna kultura zapravo zasnovani na ljudskim odnosima i interakcijama. Iako vještačka inteligencija može preuzeti rutinske zadatke, trebalo bi ponovo naučiti da se cijeni ono ljudsko – od kreativnosti i emocionalne inteligencije do složenog rasuđivanja, navodi se u analizi Financial Timesa.

Međutim, to je moguće samo ako ulažemo u one koji te kvalitete posjeduju i učimo novu generaciju radnika – a trenutno se mnoga vrata zatvaraju prije nego što su uopšte stigla da se otvore, zaključuje autorka Financial Timesa, prenosi Index.