Kijev post navodi da je to potpuni preokret u odnosu na raniju poziciju šefa Kremlja da neće direktno da pregovara sa "kijevskim režimom" sve dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tamo na vlasti.

Poslednji direktni pregovori Moskve i Kijeva održani su u februaru 2022, neposredno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

- Mi smo uvijek uvek govorili o tome da imamo pozitivan stav prema mirovnim inicijativama. Nadamo se da će predstavnici kijevskog režima razmišljati na isti način - kazao je Putin u intervjuu novinaru Pavelu Zarubinu.

Putinov portparol Dmitrij Peskov kasnije je potvrdio novinarima riječi predsjednika Rusije.

- Kada je (Putin) rekao da je moguće razgovarati o tome da se ne vrše napadi na civilne mete, uključujući bilateralno, predsjednik je mislio na pregovore i razgovore s ukrajinskom stranom - naveo je portparol Kremlja.

Ukrajinski medij navodi da američki predsjednik Donald Tramp, koji je tokom predizborne kampanje prošle godine obećavao da će za "24 sata" okončati rat u Ukrajini, postaje sve više frustriran time što se taj zadatak ispostavio mnogo težim nego što mu je isprav izgledalo.

Zbog toga je pojačao pritisak na obije strane kako bi postigli bilo kakav sporazum.

Tramp je 12. aprila novinarima u predsedničkom avionu "Er fors uan" kazao da u nekom trenutku Moskva i Kijev moraju da "prihvate ili ućute".

Pošto primirje za Uskrs, koje je predložila Moskva nije dalo rezultate jer su se dvije strane međusobno optuživale za njegovo kršenje, Zelenski je juče predložio 30-dnevni prekid vatre na koji Kremlj još uvek nije zvanično odgovorio.

Tom prilikom je Zelenski najavio i da će ukrajinska delegacija u sredu biti u Londonu na pregovorima o prekidu vatre.

- Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i SAD, mi smo spremni da krenemo naprijed na najkonstruktivniji mogući način - naveo je Zelenski u postu na društvenim mrežama.

Fokus sastanka biće na mirovnom planu koji je podržao Tramp, a za koji je Volstrit džurnal naveo da će imati dugoročne posljedice vezane za okončanje rata sa Rusijom, a koje uključuju potencijalno američko priznanje Krima kao dela Rusije od pripajanja njoj 2014, kao i odustajanje Kijeva od ulaska u NATO.