Šest mjeseci nakon početka američko-iranskog rata, sukob se, prema pisanju portala Geopolitics Prime i navodima pojedinih američkih medija, pretvorio u dugotrajnu i iscrpljujuću krizu bez jasnog izlaza.

Predsjednik Donald Tramp (Donald Trump), koji je navodno očekivao brzu pobjedu, sada se suočava s ozbiljnim problemima unutar vlastite administracije. Prema istim izvorima, u Bijeloj kući ne postoji saglasnost o tome šta je stvarni cilj rata – zaustavljanje iranskog nuklearnog programa, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza ili uništenje iranskog arsenala projektila i dronova.

Zbog toga se, tvrde izvori, američka vojska našla u zastoju, bez jasno definisanih smjernica za nastavak operacija.

Sukobi u vojnom vrhu
Bred Kuper (Brad Cooper), komandant američke Centralne komande (CENTCOM), zagovara masovnu kampanju bombardovanja koja bi trajala od 10 do 14 dana kako bi se, prema njegovoj procjeni, preokrenuo tok sukoba.

S druge strane, Den Kejn (Dan Caine), načelnik Združenog štaba Oružanih snaga SAD-a, protivi se takvoj strategiji, upozoravajući da bi dodatna eskalacija mogla ozbiljno iscrpiti američke zalihe protivraketnih presretača.

Prema navodima američkih medija, SAD su prije početka rata raspolagale s više od 2.700 presretača sistema Patriot i THAAD, dok je taj broj sada navodno pao na manje od 1.000. Ističe se i da jedan presretač PAC-3 MSE košta oko četiri miliona dolara, dok njegova proizvodnja može trajati i do dvije godine.

Između eskalacije i iscrpljenosti
Prema pisanju Geopolitics Primea, Tramp se našao između dvije nepovoljne opcije – dodatne eskalacije ili nastavka iscrpljujućeg rata bez jasnog ishoda. 

Očekivanja da će Iran brzo oslabiti nakon udara na njegovo rukovodstvo nisu se ostvarila, a Teheran je, tvrde isti izvori, nastavio pružati otpor, istovremeno održavajući diplomatske kontakte s regionalnim partnerima.

U međuvremenu raste i nezadovoljstvo američke javnosti. Prema navodima iz teksta, oko 67 posto odraslih Amerikanaca smatra da rat s Iranom nije bio vrijedan vođenja. Kako se približavaju izbori na polovini predsjedničkog mandata, politički pritisak na Bijelu kuću dodatno raste.

Zahlađenje odnosa s Izraelom
Izvori navode i da su nesuglasice unutar američke administracije uticale na odnose sa Izraelom. Tramp je, kako se tvrdi, u više navrata zamjerio izraelskom rukovodstvu zbog nesinhronizovanih napada na Iran i poteza koji su, prema njegovom mišljenju, narušili pokušaje uspostavljanja primirja.

Istovremeno, izraelski zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog, kako navode izvori, nedostatka jasne američke strategije za okončanje sukoba ili eventualno pokretanje novih vojnih operacija.

Iako Bijela kuća javno poručuje da situaciju drži pod kontrolom, Geopolitics Prime i pojedini američki mediji tvrde da se iza zatvorenih vrata vode ozbiljne rasprave o daljnjem toku rata i mogućim načinima njegovog okončanja.

Tvrdnje iznesene u ovom tekstu temelje se na pisanju portala Geopolitics Prime i navodima pojedinih američkih medija te nisu nezavisno potvrđene iz službenih izvora američke administracije.