Foto: RTS/SCREENSHOT
Za nas na Balkanu slijetanje „Istrajnosti“ na Mars ima poseban značaj, zbog naziva kratera Jezero odakle je rover već poslao nekoliko fotografija, a i sada se tu nalazi.
Uzbuđenje u Srbiji, međutim, još je veće jer je
Dragana Perković Martin, bila u Nasinom timu stručnjaka zaduženih za radarske
sisteme misije, piše RTS.
Nakon sedmomjesečnog puta do Crvene planete
„Istrajnost“ (Perseverence) i i sedmominutnog užasa slijetanja, rover se našao
na površini Marsa. Uzbuđenje će trajati sve dok rover bude “živ i zdrav”,
prenosi Blic.
U Nasinom timu jedan od stručnjaka bila je i naša
Dragana Perković Martin koja je bila među onima koji su bili zaduženi za
radarske sisteme.
– Moj tim je bio zadužen za pravljenje radara koji
je proizvodio podatke brzine kretanja vozila do površine Marsa i razdaljine
vozila od površine planete, mi smo učestvovali u tih sedam minuta uažasa. Ja
sam vodila taj tim i kao jedan od sistem-inženjera koji su bili odgovorni za to
kako radar funkcioniše u toku sletanja – objasnila je Dragana Perković Martin
na početku gostovanja u Jutarnjem programu RTS putem Skajpa.
Roveru, koji se nalazi u krateru Jezero, radar, na
kojem je Dragana radila nešto više od osam godina više nije potreban. Nakon
slijetanja, radar odleti i sruši se nedaleko od rovera. Njegov život tada je
završen.
– Rover ostaje bez radara za spuštanje mada rover na
sebi ima drugi radar koji će nastaviti da proizvodi naučne podatke – istakla je
gošća Jutarnjeg programa.
Hladnoća Marsa diktira osobine rovera i instrumenata
„Istrajnost“ kopa veliku i skupu rupu. Traga za
dokazima o nekadašnjem životu na mjestu gdje je prije oko tri i po milijarde
godina bilo vode, kako se misli.
– Inženjerski tim koji se bavi roverom provjerava da
li su svi instrumenti na roveru i njegovi kompjuteri u redu. Za sada, rover
nije slao nikakve značajne naučne podatke, ali nam je poslao jednu divnu
panoramu koja je fotografisana tokom provjera jedne od glavnih kamera koje se
nalaze na roveru – navodi Dragana.
Prema njenim riječima, toliko je hladno na Marsu da
voda u tečnom stanju ne može da postoji tamo. Temperatura je veoma niska i
kreće se oko minus 50, minus 60 stepeni.
Upravo zbog takvih vremenskih uslova i instrumenti i
roveri moraju biti opremljeni tako da su otporni na veliku hladnoću.
„Istrajnost“ kopa, uzima uzorke, pakuje ih, ali
ostavlja po krateru
Radio-signal sa Marsa do Zemlje putuje 700 sekundi,
što je skoro 12 minuta. Jedan od glavnih ciljeva rovera „Istrajnost“ je da
prolazi kroz krater, da traži mjesta gdje može da vidi zanimljive stijene.
– Ljudi na Zemlji će odlučiti koje su stijene važne.
Rover neće bušiti i kopati jednu rupu, već mnogo više. Kada ljudi na Zemlji
odluče da je nešto veoma zanimljiv uzorak, on će biti procesovan u roveru da se
vidi od čega se sastoji. Neki od tih uzoraka biće ostavljani u tubama za
sljedeću misiju koja će doći da ih pokupi i onda ih lansira nazad na Zemlju,
ali moraćemo da sačekamo za to – naglasila je Dragana.
Misija „Istrajnost“ je planirana da traje dve
marsovske godine, što je malo više od naše dvije godine. Sudeći prema tome kako
je „Kjuriositi“ još radi, može da se očekuje da rover koji je upravo stigao na
Crvenu planetu poživi mnogo duže od planirane dvije godine.
Atmosfera Marsa glavna prepreka za bezbjedno
slijetanje
Kada o nečemu malo znamo kažemo da smo „pali sa
Marsa“, ali bar toliko znamo da je cijeli kosmos od istih elemenata, kao i mi
sami.
Govoreći o sličnostima i razlikama između Zemlje i
Marsa, naučnica je istakla da je na Crvenoj planeti dosta toga drugačije:
„Atmosfera je mnogo tanja nego ovde i to je najveći izazov što se tiče
slijetanja na Mars. Stvari koje sam ja morala da naučim možda i nisu toliko
ekstenzivne što se tiče Marsa, ali morali smo da naučimo kako da se ophodimo sa
tom atmosferom, kako da kreiramo sekvencu koja traje sedam minuta i koja je
potpuno automatska – kad jednom krene slijetanje, ljudi na Zemlji samo
posmatraju podatke koji se šalju sa Marsa“.
Ovo je peti rover koji je Nasa spustila na Mars.
Stručnjaci svaki put nauče nešto novo i ta znanja koriste u sljedećoj misiji
koja treba da sleti na Crvenu planetu.
Prva letilica koja će poletjeti na drugoj planeti
Prvo društvo „Istrajnosti“ na Marsu je društvo koje
je rover sa sobom doveo – helikopter koji se nalazi ispod rovera.
– Ovo će biti prvi put da neka svemirska agencija
pokušati da poleti, da podigne neku letilicu na nekoj drugoj planeti. Nikada to
nismo pokušali, ni pomišljali da je to moguće sve do ove misije. To će biti
roverov prvi prijatelj koji će, nadamo se, moći da fotografiše rover sa neke
visine. Iskreno se nadam da će taj helikopter, ako bude radio kako treba, možda
moći da posjeti mjesto gdje se srušio naš radar i da nam pošalje neke slike –
kaže Dragana.
Nasa planira da narednom misijom dopremi na Zemlju
uzorke sakupljene u ovoj misiji. Ta nova misija se očekuje tek u narednih pet
ili više godina.
Draganin put do Nase
U Američku agenciju za istraživanje svemira Dragana
Perković Martin, kako kaže, stigla je igrom slučaja.
– Ovdje, u Jet Propulsion Laboratory, sam već
posljednjih 13 godina. Došla sam odmah poslije poslijediplomskih studija koje
sam završila 2008. godine na Univerzitetu u Masačusetsu. Prije toga studirala
sam elektrotehniku na Univerzitetu na Malti gdje sam išla i u srednju školu“,
priča naučnica i dodaje da je prije odlaska na Maltu išla u 10. gimnaziju u
Beogradu i Osnovnu školu „Jovan Dučić“.