Naime, nakon što je Marina Pendeš, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, u proceduru pred Dom naroda uputila zakon o Sudu BiH, njenim stopama krenuo je i Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Kao i Pendeševa, i Kojović je u proceduru uputio svoj Prijedlog zakona o Sudu BiH, koji je navodno usaglašen između dvije "trojke", odnosno SDP-a, NiP-a, Naše stranke s jedne strane i SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red s druge strane.

U zakonu Pendeševe, između ostalog, navodi se da će sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH biti smješteno u Istočnom Novom Sarajevu, dok Kojovićev prijedlog predviđa da sjedište tog suda koji bi se osnovao kao posebna institucija bilo u opštini Pale.

I jednim i drugim zahtjevom traži se da se o zakonu raspravlja po hitnom postupku, što znači da na njega neće biti moguće amandmanski djelovati.

Ako se kojim slučajem desi da oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvoje zakon o Sudu BiH koji su pred njih stavljeni, išlo bi se na usaglašavanje usvojenih rješenja.

Međutim, kako su "Nezavisne" ranije pisale, gotovo je izvjesno da Prijedlog zakona o Sudu BiH koji je predložila Pendeševa neće proći Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH s obzirom na to da je Klub Bošnjaka već najavio da ga neće podržati.

Njima je, između ostalog, sporno sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH, ali i sam naziv, i pitaju se zbog čega se taj sud ne zove vrhovni ili viši. Osim toga, Bošnjacima je sporno i to što su, kako tvrde, umanjene nadležnosti Suda BiH u odnosu na ono što sada imaju.

Ako je suditi po potpisima onih koji su tražili hitnu sjednicu Predstavničkog doma na kojoj bi se trebalo raspravljati o Kojovićevom zakonu o Sudu BiH, veliko je pitanje da li će i on proći. Zahtjev za održavanje hitne sjednice Predstavničkog doma potpisali su Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba poslanika SDP BiH, zatim Mira Pekić, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS - PDP - Lista za pravdu i red, kao i Nihad Omerović, predsjedavajući Kluba poslanika NiP-a, i Sabina Čudić, predsjedavajuća Kluba poslanika NS - BHI KF.

U najboljoj varijanti ovi klubovi poslanika koji su tražili hitnu sjednicu Predstavničkog doma imaju 19 poslanika, što je nedovoljno za usvajanje bilo kojeg zakona.

Sjednica Predstavničkog doma zakazana je za 28. maj, a Doma naroda odmah sljedeći dan.

Podsjećanja radi, zakon o Sudu BiH obaveza je BiH na putu u Evropsku uniju. O njemu u Bosni i Hercegovini i osnivanju apelacionog odjeljenja, višeg ili vrhovnog suda u BiH se govori već godinama, međutim nikada nije bilo saglasnosti u vezi sa samim tekstom.

U posljednjih nekoliko mjeseci tekst zakona o Sudu BiH dolazio je i do Savjeta ministara BiH, međutim pet ili šest puta je skidan sa dnevnog reda upravo iz razloga što nije bilo saglasnosti za njegovo usvajanje.

Političari koji su o njemu javno govorili najviše su problematizovali pitanje sjedišta samog novoosnovanog suda, Republika Srpska je insistirala da to bude Banjaluka, dok Bošnjaci na to nisu željeli pristati.

U jednom trenutku iz Republike Srpske je rečeno da prihvataju i da to bude u Palama, ali prema nezvaničnim informacijama mnogo krupnije pitanje u vezi s kojim nije bilo dogovora je sama nadležnost Suda BiH i drugostepenog suda koji bi se zakonom o Sudu BiH osnovao.