Dok je prošle godine uz Dansku i Nizozemsku to bila Francuska, koja je blokirala početak pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju tražeći popravljanje metodologije za proširenje prije nego što da zeleno svjetlo, ove godine bi to mogla uraditi Bugarska, koja je od Sjeverne Makedonije zatražila da prizna da je makedonska kultura dio bugarske kulture kad su u pitanju jezik i druga identitetska obilježja, te prijeti da će u suprotnom blokirati makedonski put u EU.

Podsjećamo, "Nezavisne novine" su već pisale o ovoj temi i opasnosti koja se može izroditi iz takvog razvoja događaja. 

Dok se francusko blokiranje moglo razumijeti, jer je u bivšoj metodologiji bilo mnogo stvari koje je trebalo popraviti, bugarska blokada se ne može racionalno objasniti, a otvara priliku i drugim zemljama, recimo Hrvatskoj, da na sličan način eventualno blokira BiH i Srbiju ako na protekle događaje iz rata ne budu gledali na isti način ili ako ne budu tretirali hrvatski narod na prihvatljiv način.

"Nezavisne novine" su prije više od godinu dana, pozivajući se na diplomatske izvore, objavile tekst o tome da će EU umjesto punopravnog članstva zemljama zapadnog Balkana ponuditi specijalno partnerstvo.

Prema tom scenariju, EU bi Balkanu pomogla finansijski i tehnički u zamjenu da se ne traži punopravno članstvo. Ipak, zvanično, niko o ovoj varijanti još ne govori u Briselu i svi ističu da će proširenje bez ikakve sumnje biti uspješno nastavljeno. 

Kako nam je rekao izvor blizak Evropskom savjetu, a što su javili i neki regionalni mediji, ostale zemlje članice su na makedonsku blokadu odgovorile principijelnim stavom da neće dati zeleno svjetlo za Albaniju ako u istom paketu ne bude i Sjeverna Makedonija.

Izvor nam je rekao da u ovim trenucima traju napori da se proširenje ipak nađe na dnevnom redu, ali, kako nam je juče rekao, male su šanse da će doći do napretka. 

"Mi smo ukazali na to da je Sjeverna Makedonija uradila više i da je spremnija od Albanije te da ne bi bilo ispravno da Sjeverna Makedonija bude blokirana, a Albanija ne", objasnio nam je ovaj izvor. 

Zvanično, iz Brisela su nam poslali dnevni red za današnje zasjedanje Savjeta EU za opšte poslove, na kojem nema teme proširenja. Ministri će, kako nam je saopšteno, razgovarati o kovidu, klimatskim promjenama, borbi protiv terorizma i Brexitu. 

Zvanično, rečeno nam je da zapadni Balkan nije ni trebalo da bude tema na današnjem sastanku, ali da je postojalo očekivanje da bi se to moglo desiti. Takođe zvanično, u Briselu niko ne želi reći da je Bugarska krivac za ovu blokadu, a termin koji se koristi u zvaničnoj komunikaciji je "neke zemlje članice", iako se radi samo o jednoj zemlji, odnosno Bugarskoj. 

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, kaže da je Bugarska probila tabu temu na način da istorijska neslaganja mogu ući kao uslov u proces evropskih integracija, što je, kako kaže, veliki problem za proces proširenja i opasan presedan.

"Bugarski zahtjevi su nelegitimni u smislu međunarodnog prava, jer se miješaju u unutrašnje poslove SM da svoje odluke donose samostalno. Međutim, Bugarska gradi svoje spoljnopolitičke zahtjeve u skladu sa stavom javnog mnjenja, a 80 odsto Bugara ne bi podržalo članstvo SM u EU ako ne riješi probleme s Bugarskom na način kako oni to vide", kaže Kočan.

Posebno treba imati u vidu, kako kaže, da ni Njemačka nije uspjela riješiti ovaj problem, pa se može postaviti pitanje ko bi ga mogao riješiti ako ne može ta zemlja, koja predsjedava Evropskim savjetom. 

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke i odlična poznavateljka Njemačke, kaže da je jako teško očekivati da predsjedavajuća zemlja može spriječiti ovakve vrste blokada. U kontekstu pitanja kako ocjenjuje njemačko predsjedavanje EU, kaže da su očekivanja bila velika, ali da su i problemi kojima se Njemačka bavila takođe bili veliki ove godine. 

"Možda smo imali i pomalo nerealna očekivanja, imajući u vidu pandemiju koja nas je zadesila", rekla je Topićeva. 

Varheji: EU i SAD sarađivaće i na zapadnom Balkanu

EU i SAD imaju značajnu saradnju kad je u pitanju region zapadnog Balkana, rekao je Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje. 

Kako je prenijela Srna, on je ovo napisao na svom Twitter nalogu, te da je tema zapadnog Balkana bila spomenuta na sastanku o budućnosti transatlantskih odnosa. 

Varheji je dodao da će EU s ovom zemljom nastaviti saradnju na svim poljima i svim geografskim područjima od zajedničkog interesa.