Finska je postala članica NATO 2023. godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, okončavši dugogodišnju politiku neutralnosti sa Švedskom u korist bezbjednosnih garancija koje je dala vojna alijansa.

Finska dijeli više od 1.300 kilometara dugu kopnenu granicu sa Rusijom, a u 19. vijeku je bila deo Ruskog carstva.

Zemlje NATO koje čine istočni bok Alijanse sve više upozoravaju na prijetnju koju bi Rusija mogla da predstavlja u narednim godinama, posebno ako se vojnici koji su trenutno raspoređeni u Ukrajini prebace bliže teritoriji NATO.

Alijansa je već vidjela tekuće ruske napade ispod praga otvorenog sukoba, kao što su sajber napadi i sabotaža kritične infrastrukture.

General-potpukovnik Vesa Virtanen, zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Finske, rekao je da je Rusija prije 2022. godine imala oko 20.000 vojnika raspoređenih u četiri brigade u blizini finske granice.

Brigada obično broji između 3.000 i 5.000 vojnika.

- Danas vidimo da Rusija gradi novu infrastrukturu i dovodi dodatne trupe u region. Mi sprovodimo reorganizaciju - rekao je Virtanen njemačkom listu Velt.

Krajem 2022. tadašnji ruski ministar odbrane Sergej Šojgu najavio je sveobuhvatnu reformu vojske, uključujući povećanje broja pripadnika i podelu Zapadnog vojnog okruga na dva nova okruga – Moskovski i Lenjingradski.

Ova reforma je stupila na snagu u junu 2024.

Kada je Finska ušla u NATO, predsednik Vladimir Putin izjavio je da je obnova Lenjingradskog vojnog okruga direktna reakcija na jačanje prisustva NATO duž ruske granice.

Ulaskom Finske, NATO je udvostručio dužinu svoje kopnene granice sa Rusijom, piše Njuzvik.

Podjela bivšeg Zapadnog vojnog okruga omogućila je Rusiji da usvoji efikasniju vojnu strategiju protiv baltičkih i skandinavskih članica NATO, rekao je Nik Rejnolds, istraživač kopnenog ratovanja na britanskom Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (RUSI).

Američki institut za proučavanje rata (ISV) upozorio je da je Zapadni vojni okrug preopterećen balansirajući između rata u Ukrajini i odbrane istočnog krila NATO.

Estonski ministar odbrane Hano Pevkur rekao je za Njuzvik da će, ako rat u Ukrajini prestane, stotine hiljada ruskih vojnika biti na raspolaganju za raspoređivanje u drugim regionima, uključujući područje duž granica NATO.

- To znači da će ruska vojska imati mnogo raspoloživih snaga koje će vjerovatno biti raspoređene u našem susjedstvu - upozorio je Pevkur.

Prema Virtanenu, brigade koje su ranije bile sa Finskom biće proširene na četiri do pet divizija, uključujući armijski korpus i pripadajuće jedinice.

- U budućnosti će u tom regionu biti više ruskih vojnika nego prije rata u Ukrajini - naglasio je finski general.