Kako prenosi Nova.rs, profesori su uputili 13 dopisa institucijama u Srbiji i inostranstvu. Pored BiH, zahtjev su dobile Evropska unija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Traže hitnu procjenu rizika i razmatranje pojačanih kontrola na graničnim prelazima i međunarodnim aerodromima.

Povod su, kako su naveli, dešavanja u finansijskom sektoru Srbije, prije svega oduzimanje dozvole za rad Alta banci, kao i javno iznesene sumnje o značajnim transferima novca iz Srbije u inostranstvo.

„Postoje ozbiljni razlozi za sumnju da bi moglo doći do ubrzanog iznošenja novca iz Srbije. Kada postoje upozorenja koja zahtijevaju provjeru, odgovorne institucije ne smiju čekati da novac nestane da bi počele raditi svoj posao“, naveli su Obradović i Radonjić.

Dopisi carini, policiji i finansijskim obavještajcima

Dopisi su upućeni Generalnom direktoratu Evropske komisije za poreze i carinsku uniju (DG TAXUD), Upravi carina Srbije, Upravi za sprečavanje pranja novca, Graničnoj policiji Srbije i aerodromima u Beogradu i Nišu. U regionu su ih dobile nadležne carinske, policijske i finansijsko-obavještajne institucije Crne Gore, Sjeverne Makedonije i BiH.

Od njih traže da procijene da li je potrebno pojačati kontrole prenosa gotovine, posebno na aerodromima i kopnenim graničnim prelazima, te intenzivirati međunarodnu razmjenu informacija o mogućim sumnjivim finansijskim tokovima.

„Srbija ne smije postati zemlja iz koje se novac sumnjivog porijekla može neometano iznijeti, dok građanima ostaju posljedice mogućih zloupotreba“, poručili su profesori.

Zatražili su i da institucije, ukoliko utvrde značajne nepravilnosti ili neuobičajeno kretanje gotovine preko granice, o tome blagovremeno obavijeste javnost, uz poštovanje zakonskih ograničenja i zaštitu mogućih istraga.

Sumnje nisu dokaz

Obradović i Radonjić naglašavaju da javno iznesene tvrdnje o međunarodnim transferima tek treba provjeriti i da same po sebi ne dokazuju nezakonite aktivnosti. Njihova inicijativa, kako kažu, nije usmjerena na ograničavanje zakonitog kretanja građana i njihove imovine, nego na preventivne kontrole zasnovane na objektivnim pokazateljima rizika.

„Novac koji je zakonito stečen i prenosi se u skladu s propisima nema razloga da bude predmet sumnje. Ali ako postoji pokušaj iznošenja nezakonito stečenog novca, država mora reagovati prije nego što bude kasno. Zaštita javnog interesa ne završava se na državnoj granici“, zaključili su.

Prema važećim propisima, preko granice BiH bez posebne dozvole može se prenijeti gotovina u vrijednosti do 10.000 eura.

Hoće li institucije BiH postupiti po zahtjevu beogradskih profesora, zasad nije poznato.