Povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u američkom gradu Dejtonu, mjestu gdje je 1995. godine okončan dotad najteži rat u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

- Velika mi je čast biti ovdje, u gradu koji je postao simbol mira. Dejtonski sporazum označio je kraj dotad najrazornijeg sukoba u Europi od 1945. godine - kazao je Plenković, izražavajući ujedno sućut povodom smrti kongresmena Džeralda Konolija, bivšeg predsjednika NATO-ove Parlamentarne skupštine.

Plenković se osvrnuo i na aktualni rat u Ukrajini, koji je nazvao brutalnom ruskom invazijom i najoštrije ga osudio. Istaknuo je kako Hrvatska dobro zna što znači boriti se za slobodu i mir jer je i sama devedesetih godina bila žrtva agresije, ali i aktivni akter u uspostavi mira u regiji.

- Govorim vam kao premijer zemlje koja je tijekom 1990-ih obranila svoj teritorij, ali i igrala ključnu ulogu u izgradnji mira izvan svojih granica. Hrvatska je bila prvi saveznik Bosne i Hercegovine na njenom putu prema neovisnosti - istaknuo je Plenković. 

Tragični sukob
Podsjetio je da su Hrvati u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda, podržali referendum o neovisnosti 1992. godine, unatoč bojkotu srpskog stanovništva. Hrvatska je već 7. aprila te godine, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, priznala BiH i otvorila veleposlanstvo u opkoljenom Sarajevu, čak dok je i sama imala okupirane dijelove teritorija.

- Tijekom rata pružili smo utočište za gotovo 700.000 izbjeglica iz BiH, uz istodobnu skrb za pola milijuna raseljenih osoba unutar Hrvatske - rekao je Plenković te podsjetio da je sva vojna i humanitarna pomoć za BiH stizala isključivo preko hrvatskog teritorija. 

Govoreći o tragičnom unutarnjem sukobu Hrvata i Bošnjaka 1993. godine, Plenković je naglasio kako je Hrvatska unatoč tome nastavila pružati pomoć i radila na obnovi savezništva.

- Zajedno s Vašingtonom i Ankarom, pomogli smo da se prekine sukob i da se u martu 1994. potpiše Vašingtonski sporazum, kojim je stvoren zajednički politički i vojni front za obranu BiH - rekao je.

Zajedničke operacije 1995.
Plenković je podsjetio na ključne zajedničke vojne operacije Hrvatske vojske, Armije BiH i HVO-a tijekom 1995. godine koje su promijenile tijek rata, uključujući oslobađanje Bihaća i druge operacije koje su prisilile tadašnje srbijansko vodstvo na mirovne pregovore.

- Taj preokret omogućio je da se u decembru 1995. potpiše Dejtonski mirovni sporazum. No ne smijemo zaboraviti ni strateški ustupak Hrvatske, koja se, u dogovoru s Vašingtonom, povukla s više od 2.500 km kvadratnih oslobođenog teritorija u zapadnoj Bosni, kako bi se postigla teritorijalna ravnoteža i omogućio mir - rekao je Plenković i zaključio: "Hrvatska ostaje u potpunosti predana očuvanju dejtonskog okvira i stabilnosti BiH. Znamo da se jednom postignut mir mora štititi odlučnošću, dijalogom i partnerstvom."