Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je u intervjuu Srni da Republika Srpska ima puni kapacitet da može da funkcioniše, da se razvija i svakim danom postaje sve bolja, a stvarni i stalni politički izazovi moraju se rješavati na političkom terenu i veoma je bitno da tu Srpska ne izgubi sebe, svoj identitet i ono što su njeni glavni prioriteti.

Cvijanovićeva je istakla da u tom pogledu važnu ulogu igraju institucije Republike Srpske koje moraju da imaju svoj kapacitet i njihova funkcionalnost se mora predano čuvati, jer su one te koje će izaći u susret potrebama građana.

Sa druge strane, rekla je predsjednik Srpske, ako nemate jake institucije onda se ne možete ni uhvatiti u koštac sa svim izazovima koji se nameću sa strane.

– Ono zbog čega žalim, a što je stalno prisutno među nama, jeste taj stereotip koji je napravljen u prošlosti da je Republika Srpska krivac za sve. To su stvari na koje smo navikli i kojima odolijevamo, i sigurna sam da su i naši građani svjesni da to nama oduzima vrijeme i troši energiju jer se stalno borite sa nekim stvarima, pokušavate da riješite ili ispravite matrice koje su zadate u prošlosti umjesto da budemo usmjereni na realnost i planove za budućnost. Ali, uprkos svemu mi uspijevamo izaći na kraj sa tim problemima i voditi Republiku Srpsku sigurnim putem naprijed, u budućnost – istakla je predsjednik Srpske.

Ona je naglasila da je Republika Srpska mirna, stabilna i funkcionalna sa institucijama koje rade svoj posao uz neprikosnoveno opredjeljenje vlasti da bude još jača uprkos svim izazovima, pritiscima i nastojanjima da se oduzmu njene nadležnosti, da se pokaže da je prošlost imala crnu strana koja pripada samo Republici Srpskoj, dok su svi drugi bili na nekoj navodno pravoj strani bez prave realnosti o tome šta je bila prošlost i prave funkcionalnosti kada je riječ o BiH i njenoj budućnosti.

 

– Ali, nas interesuje Republika Srpska i koliko ona može da odolijeva svim izazovima, koliko je stabilna i funkcionalna u ovim teškim vremenima i po tome mi mjerimo i naše stvarne kapacitete. Upravo je ova kriza sa pandemijom virusa korona pokazala da su naše institucije stabilne, da možemo da izlazimo na kraj sa problemima – rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o ekonomskoj situaciji u Srpskoj, predsjednik Republike je istakla da novca ima dovoljno, budžet je likvidan, sve obaveze se izvršavaju, Srpska je konkurentna i uporediva sa zemljama regiona kada je riječ o makroekonomskim pokazateljima, u nekim stvarima je bolja od ostalih, a u nekim drugim je mala razlika koja nije u njenu korist.

– Ako danas uporedite nas i vidite šta se dešava u regiji zaista smo konkurentni. Nema tu nikakvog zaostajanja, čak smo u nekim stvarima prvi ili među prvima u regiju, posebno ako pogledamo iznose minimalne ili najniže zagarantovane plate ili prosječnu platu – rekla je Cvijanovićeva u intervjuu za Srnu.

Ona je naglasila da je Vlada tokom pandemije virusa korona, koja nažalost i dalje traje, imala velika izdvajanja i morala je da planirana sredstava preusmjeri u neke druge sektore.

– Naravno da je izazov bio veliki i da bi bilo mnogo lakše da nije bilo pandemije, jer se taj novac mogao usmjeriti u neke druge prioritete. Ali, gledajući sveukpnu situaciju, zbog krize sa pandemijom, ipak, nije izostao nijedan od velikih projekata i za to je trebalo dosta mudrosti i hrabrosti da se izađe na kraj – istakla je Cvijanovićeva.

I statistički pokazatelji, naglasila je Cvijanovićeva, potvrđuju da se nisu obistinila ona mračna očekivanja da ćemo biti poharani zbog zatvaranja tokom pandemije i nemogućnosti da se živi i radi na uobičajeni način.

– Zahvaljujući intervenciji Vlade Republike Srpske prema privredi koja je pomogla da se zadrže radna mjesta, sačuvaju poslovi, da firme sačuvaju svoje ugovore sa određenim domaćim ili stranim kupcima posljedice su mnogo manje od očekivanog. Od početka pandemije imali smo dobru lančanu reakciju svih u sistemu i uz izdašna davanja Vlade uspjeli smo da dođemo do dobrih pokazatelja – konstatovala je predsjednik Srpske.

Usprkos svim izazovima ne odustaje se od infrastrukturnih projekata

Osvrnuvši se na tvrdnje opozicije i pojedinih medija u Republici Srpskoj, koje godinama ponavljaju, da je Srpska pred bankrotom, da neće biti plata i penzija, Cvijanovićeva je istakla da je to već ispričana priča i da na taj način pokušavaju da uplaše građane kako navodno neće biti dovoljno sredstava, ali sredstava ima dovoljno i obaveze se redovno ispunjavaju.

– Srećna sam što nismo odustali ni od jednog planiranog velikog infrastrukturnog projekta jer je svaki od njih zaista strateški bilo da je riječ o auto-putu prema Beogradu ili aerodromu Trebinje, ili projektima u energetskom sektoru koji treba da nam garantuju nezavisnost i samostalnost u eneregetskom smislu, ali isto tako i da nam podignu pojedine ekonomske pokazatelje kada je riječ o izvozu, zapošljavanju i slično – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je planirana i izgradnja puta Foča-Šćepan Polje i da je Ministarstvo saobraćaja Srpske u stalnoj komunikaciji sa nadležnim ministarstvom u Crnoj Gori.

– Iskazana je velika zainteresovanost vlada i Srpske i Crne Gore za izgradnju tog puta jer je riječ o regionalnom projektu i ono što je veoma važno jeste da se i EU stavila na raspolaganje i već odredila jedan iznos novca za finansiranje izrade projektne dokumentacije. To je značajan regionalni projekat i možda nekada nije zauzimao mjesto na rang-listi saobraćajnih prioriteta, ali vremenom se pokazalo da je veoma važan tako da su već preduzete aktivnosti i u narednih nekoliko godina biće završen – istakla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o tvrdnjama pojedinaca da je “FBiH bolji entitet od Srpske”, Cvijanovićeva je navela da je to tema koja se koristi kad god postoji neka politička kriza bilo u okviru bošnjačkog korpusa ili na relaciji bošnjačkog i hrvatskog korpusa i to po pravilu rade lideri iz bošnjačkih političkih partija.

– Oni su ti koji drže predavanje kako u FBiH teče med i mlijeko, a u Republici Srpskoj sve zaostaje, što naravno nije tačno. Kada su u pitanju plate, mi u Republici Srpskoj već nekoliko mjeseci prednjačimo u odnosu na FBiH. Kada govorimo o penzionom sistemu treba podsjetiti da mi imamo drugačiji obračun i da se godinama najniža penzija u Republici Srpskoj vezuje za 15 godina staža, a u FBiH za 20 i tih pet godina svakako mora činiti razliku.

Takođe, oni su imali jednu veliku kategoriju od nekih 80 odsto penzionera koji su imali penzije malo više od 300 KM, dok je kod nas postojala drugačija gradacija i normalno da je najniža penzija bila manja u odnosu na federalnu jer je podrazumijevala manje godina staža – pojasnila je Cvijanovićeva.

FBiH duguje Fondu PIO Srpske više od milijardu KM

Ona je ukazala i na veoma bitnu činjenicu da FBiH duguje ogroman novac, više od milijardu KM, Fondu PIO Srpske.

– Za vrijeme dok sam bila premijer bilo je oko 35.000 penzionera koji su primali penziju u Srpskoj iako su je prije rata zaradili na teritoriji sadašnje FBiH gdje su uplaćivali i doprinose, ali Federacija nije htjela da ispuni tu svoju obavezu. LJudi su izbjegli, a FBiH im je još uskratili i jedno od osnovnih ljudskih prava – mogućnost da ostvaraju svoje pravo na penziju. Bilo je tu i sudovanja, čak i međunarodnog, ali ništa nije pomoglo – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je Fond PIO Republike Srpske prihvatio te ljude, preuzeo ih u svoj penzioni sistem i niko nije bio izostavljen, odnosno nikome nije bilo uskraćeno to pravo bez obzira da li su živjeli u Srpskoj, ili su otišli u FBiH ili neke treće zemlje.

– Stoga, kada već pribjegavaju tim nekim komparacijama i pričama o Republici Srpskoj svaki put kada imaju svoju političku krizu i pri tom koriste netačne pokazatelje i parcijalno govore o određenim stvarima, bio bi red da pomenu činjenicu da nam duguju toliki novac i da su pokazali da ne poštuju osnovna ljudska prava – konstatovala je predsjednik Srpske, dodavši da je raduje činjenica da je Srpska prihvatila sve te penzionere i omogućila im da nakon decenijskog mukotrpnog rada dobiju svoj zarađeni novac.

Ona je naglasila da Republika Srpska nema potrebu da se takmiči, niti da se upoređuje sa bilo kim, ali je činjenica da je konkurentna i da ni u čemu ne zaostaje za drugima u regionu, pa tako ni u odnosu na FBiH.

Zbog lošeg imidža BiH nema investitora

Prema njenim riječima, ono što zabrinjava generalno i u Srpskoj i u FBiH jeste nedostatka stranih investicija.

– To je problem koji prepoznajem generalno gledajući i nas i FBiH, i to je ono u čemu nismo uporedivi. Kada pogledamo Srbiju vidimo koliko je stranih investicija i upoređujući BiH vidimo da to nije ni blizu. Jedan od razloga za to je i činjenica da se BiH u svijetu tretira samo političkim metodama i niko iz neke ambasade neće reći da mi imamo sjajne mogućnosti za ulaganje na primjer u oblast energetike, dok će na svaki način promovisati neke druge zemlje regije. Ali, naše je da vodimo računa i o domaćim i o stranim investitorima i da ne izgubimo iz vida da treba da idemo naprijed – rekla je predsjednik Srpske.

Na pitanje koliko Republika Srpska može sama da radi na privlačenju investitora, Cvijanovićeva je rekla da može u institucionalnom smislu, s obzirom na svoje nadležnosti, ali sveukupno gledajući problem je što investitori gledaju BiH koja ima loš imidž i koji je dodatno tako napravljen onim što stranci pričaju i pišu.

– Oni neće u svojim izvještajima navesti da imamo ogroman energetski potencijal i da se otvaraju mogućnosti za ulaganje, dok zapadnjaci stalno postavljaju pitanje zašto nešto na primjer gradi Kina, dok sa druge strane nemaju nijednu svoju firmu koja to želi da radi. Stalno se konstruiše neka priča i sve se posmatra politički iz njihove vizure BiH, a ne ono što jeste stvarnost da imamo bezbroj oblasti u koje mogu da ulažu i da kao investitor dobro prođu, zarade novac, a sa druge strane zaposle naše ljude i plaćaju nam određene obaveze – pojasnila je Cvijanovićeva.

Zajedničkim snagama institucija i građana u borbi protiv pandemije i njenih posljedica

Sumirajući godinu koju je obilježila pandemija virusa korona, Cvijanovićeva je rekla da je kao predsjednik i građanin Republike Srpske veoma zadovoljna i ponosna onim što su pokazali zdrvastveni radnici i zdravstveni sektor u cjelini.

 -Uloženo je mnogo napora, snage i hrabrosti da se uhvatimo u koštac sa velikim zlom koje je i sada prisutno na globalnom nivou, ali moram posebno istaći ulogu Vlade u svemu tome, jer bez nje i njene pomoći, bez finasijskih sredstava koji su stavljeni na raspolaganje zdravstvenom sekoru, privredi sigurno bi ta naša borba bila manje uspješna – naglasila je Cvijanovićeva.

Ono što je važno i što pokazuje kapacitet institucija, rekla je ona, jeste da se u godinama prije pandemije mnogo ulagalo u zdravstvo, gradile su se nove bolnice, sanirali domovi zdravlja, uspostavljale nove službe i to se definitivno isplatilo i pokazalo veoma dobrom odlukom vlasti u Srpskoj.

– Pandemija je bila jedno od većih iskušenja za zdravstvo i naše institucije u cjelini, posebno za vladajuću garnituru koja je morala da obezbijedi sredstva koja su ranije bila planirana za neke druge potrebe, da ih usmjeri na pravi način a da pri tome omogući da sve funkcioniše od isplate plata, penzija, socijalnih davanja, podsticaja u poljoprivredi i svih obaveza koje Vlada ima. Mnoga davanja su tekla neometano, a čak je napravljen i iskorak koji se odnosi na povećanje plata, stabilizovanje penzionog fonda i niz drugih stvari koje su urađene u tom teškom periodu koji još nije završen – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je izrazila veliku zahvalnost i građanima Republike Srpske na disciplini i poštovanju svih preporuka, koji su se uklopili, za sve nas, u novi način života i rada.

– Imali smo manji broj ljudi koji su iskočili iz svega toga i te neke opšte discipline, ali to je bilo i očekivano i nema mjesta za neke velike zamjerke, jer su svi na samom početku pandemije bili malo izgubljeni, neki u nevjerici, neki u prevelikom strahu, a drugi opet bez straha. Trebalo je sve to pomiriti u društvu i donijeti mjere koje će biti i izbalansirane i dati rezultate. Sve u svemu, zajedničkim snagama i institucija i građana uspjeli smo da se borimo i protiv pandemije i njenih posljedica – naglasila je Cvijanovićeva.

Nacionalna pitanja opozicija svodi na dnevnopolitička

Na pitanje da li u Republici Srpskoj može doći do jedinstva i konsenzusa vlasti i opozicije o ključnim, nacionalnim i bitnim pitanjima za dobrobiti srpskog naroda i Republike Srpske i kako gleda na činjenicu da se opozicija ogluši na pozive republičkih funkcionera na razgovore o strateški značajnim temama, Cvijanovićeva je odgovorila da ima mjesta za razočarenje, ali da to ne treba da bude opterećujuće, jer se ne može izgubiti sve vrijeme ovoga svijeta da bi postigli jedinstvo te vrste.

– Vi morate dnevno da reagujete, jer imate mnogo nametnutih tema, velikih izazova. Za mene je prirodno da se svi okupimo oko tih stvari ali nije dovoljno da imate jednog koji želi, mora biti i drugi. Naravno da sam razočarana tom činjenicom jer je bilo mnogo ključnih pitanja gdje je bilo neophodno da imamo jedinstven i zajednički stav. Smatram da je to ponašanje opozicije često iz razloga što oni neke teme koje su nacionalno ili strateški važne podvode pod neka dnevnopolitička pitanja i koriste za međupartijsko prepucavanje. To je sasvim pogrešan pristup u kojem pogrešno postavljaju stvari – rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike je navela da opozicija očigledno misli da ako dolaze da razgovaraju sa visokim funkcionerima u okviru institucija Srpske time daju značaj partijama iz kojih dolaze ljudi koji obavljaju najviše funkcije, a ustvari ne razumiju da oni jačaju svoje partije time što jača njihova veza sa institucijama Republike Srpske.

– Jedna od posljednjih tema gdje je trebalo da pokažemo jedinstvo jeste sastanak u vezi sa visokim predstavnikom. Taj sastanak nije trebao nikoga da boli, naprotiv trebalo je da pomogne i to najviše građanima Republike Srpske da znaju da imaju jedinstven politički front kada je riječ o važnim pitanjima za nešto što i jeste njihova, ali i budućnost Republike – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je opozicija našli izgovor u tome što su odvojeno pozvani, a da nije bilo to našli bi nešto drugo i u svakom slučaju bi se distancirali.

– Mi to već znamo i navikli smo na to, jer ako pogledamo godinama unazad koja god je tema bila u Narodnoj skupštini od mehanizma koordinacije pa do referenduma o Danu Republike koje je nacionalno pitanje i zahtjeva za podnošenje izvještaja visokog predstavnika, oni kažu nećemo da učestvujemo. Podsjetiću da su za referendum o Danu Republike tajno pozivali svoje ljude da se ne odazovu jer su mislili da će to povećati rejting vladajućih partija. Pitam se zašto onda nisu pozvali ljude da izađu, pa da i sami sebi povećaju rejting. Ne razumijem tu logiku, meni je sve to nešto naopako – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je redovno samoisključivanje opozicije iz glasanja u Narodnoj skupštini o nacionalnim pitanjima njihov politički izbor koji ne spori, ali joj je kao predsjedniku i građaninu Republike žao zbog toga.

– Ne mislim da je to produktivno i da je takvo njihovo ponašanje ostalo nekažnjeno od građana Republike Srpske. Možda oni misle sasvim suprotno i zato nastavljaju sa tim ponašanjem – izjavila je predsjednik Republike Srpske u intervjuu za Srnu.