Zvanični indeks menadžera nabavke (PMI) u proizvodnji pao je na 49, što je najniži nivo od decembra 2023. godine. Vrijednost iznad 50 označava rast u odnosu na prethodni mjesec.

Podaci obuhvataju period u kojem je došlo do pogoršanja trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine, uz tarife koje premašuju 100 odsto, što je omelo razmjenu između dvije najveće svjetske ekonomije i znatno narušilo poslovno i ekonomsko povjerenje.

Kineski Nacionalni zavod za statistiku naveo je da je pad proizvodne aktivnosti djelimično rezultat visoke poredbene osnove iz prethodnog perioda, ali i "oštrog pogoršanja spoljnog okruženja".

Takođe su poručili da "u trgovinskim ratovima nema pobjednika", te ukazali na sličan pritisak na proizvodne pokazatelje i u drugim velikim ekonomijama.

Službeni kineski PMI indeks je bilježio rast u februaru i martu, što je podstaklo nade u ekonomski oporavak. Međutim, kreatori politika i dalje se suočavaju s izazovima u podsticanju domaće potrošnje i u velikoj mjeri se oslanjaju na izvoz kao glavni pokretač rasta.

Ekonomisti su snizili svoje prognoze rasta za drugo najveće svjetsko gospodarstvo, koje već duže vrijeme bilježi usporavanje na tržištu nekretnina. Mnogi očekuju da će kineska vlada pojačati fiskalne i druge poticaje kao odgovor na pritiske izazvane trgovinskim tenzijama.

Peking je postavio cilj rasta BDP-a od oko 5 odsto za 2025. godinu.

"Udar carina znači da taj cilj više nije realan", naveli su ekonomisti iz Oxford Economicsa.

Ova konsultantska kuća snizila je svoju procjenu rasta za 0,5 procentnih poena, na 4,1 odsto, ali je dodala da je Kina "otpornija nego što većina pretpostavlja".

Banka Société Générale procjenjuje da bi kineski izvoz u SAD mogao pasti za čak 70 odsto, što bi predstavljalo "direktan negativan šok" od 2 odsto BDP-a, dok analitičari Nomure predviđaju da bi pad izvoza u SAD od 50 odsto mogao umanjiti kineski BDP za oko 1,1 odsto i izazvati gubitak radnih mjesta.

NBS-ov indeks neproizvodne aktivnosti, koji uključuje sektor usluga, porastao je na 50,4 u odnosu na 50,8 prethodnog mjeseca, prenosi Bankar.me.

Carine na kinesku robu izvezenu u SAD trenutno iznose i do 145 odsto, iako je Bijela kuća omogućila određene izuzetke, posebno za elektronske proizvode.

Peking je odgovorio sličnim mjerama, uvodeći izuzetke na uvoz određenih proizvoda, prema podacima Američke privredne komore u Kini.

"Oštar pad PMI-ja vjerovatno prenaglašava uticaj carina zbog negativnog efekta na tržišni sentiment, ali ipak ukazuje da je kineska ekonomija pod pritiskom usljed hlađenja spoljne potražnje", ocijenio je Zičun Huang, kineski ekonomista u Capital Economicsu.