Predsjednik se nakon sastanka s moćnikom Kremlja srušio u stolicu i priznao: "Najgora stvar u mom životu. Rastrgao me je."

Tako je James "Scotty" Reston, novinar The New York Timesa, prenio riječi predsjednika Džona F. Kenedija nakon prvog sastanka sa sovjetskim vođom Nikitom Hruščovom u Beču 1961. godine. Godinu dana kasnije izbila je kubanska raketna kriza.

Bil Klinton bio je prvi američki predsjednik koji se susreo s Vladimirom Putinom, ali njegov mandat bio je pri kraju. Kad su se sreli 2011. godine, Klinton kaže da je bio iznenađen jer mu je tada još ruski premijer (nakon prva dva predsjednička mandata morao je predsjednički položaj prepustiti Dmitriju Medvedevu zbog ustavnih ograničenja, ali kasnije je mijenjao Ustav da bi uklonio takve prepreke) rekao da se ne slaže s Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. godine kojim je Rusija (i SAD) garantovala teritorijalni integritet Ukrajine.

"Rekao je ... Ne slažem se s time. I ne podržavam to. I nisam vezan time."

I od tog sam dana znao da je samo pitanje vremena kada će napasti Ukrajinu, rekao je Klinton.

Tramp se dosad, koliko je javno poznato, s Putinom susreo šest puta. Prvi susret bio je u Hamburgu, u julu 2017. godine, tokom samita G-20. Bilateralni razgovor trajao je oko dva sata, ali američka delegacija ostala je šokirana tokom večere. Tramp je u jednom trenutku ustao i otišao do Putina, bez ijednog savjetnika, bez prevodioca, sjeo i s njim razgovarao sat vremena. O čemu su razgovarali znaju samo njih dvojica i ruski prevodilac. Tramp nije poveo ni svog prevodioca.

Piotr Smolar, dopisnik Le Mondea iz Vašingtona, podsjetio je u tekstu objavljenom u petak da je sovjetska tajna služba navodno pokušala vrbovati Trampa, za šta nema potvrđenih podataka, dok je vjerovatnija informacija iz drugih izvora da je služba zaključila kako mladi, ambiciozni i ne pretjerano promućurni bogataš može biti dobar izvor. Postoji i niz priča o navodnim Trampovim poslovima u Rusiji, ali kako Smolar kaže, nema dokaza.

Slijedio je susret na azijskom samitu (APEC) u Vijetnamu u novembru iste godine gdje je došlo do ozbiljnih tenzija. Putin je na samit došao samo da se sastane s Trampom koji je u posljednji čas otkazao sastanak. Kremlj je odgovornost prebacio na protokol rekavši da će "zbog toga biti kažnjeni". Poruka nije išla ruskom, nego američkom protokolu jer su u Kremlju procijenili da su ljudi oko Trampa htjeli izbjeći novi Hamburg.

Ali njih dvojica će uvijek imati Helsinki, 16. jula 2018. godine. S tog sastanka izašli su kao najbolji prijatelji. Tramp je tada, kad je riječ o temi koja je od izbora potresala američku unutrašnju politiku – uplitanje ruskih tajnih službi na njegovoj strani, a protiv demokratske predsjedničke kandidatkinje Hilari Klinton na izborima 2016. – u potpunosti podržao Putina rekavši da mu vjeruje da se Moskva nije uplitala.

"Imam veliko povjerenje u svoje obavještajne ljude, ali reći ću vam da je predsjednik Putin bio izuzetno snažan i moćan u svom današnjem poricanju. Upravo je rekao da to nije Rusija. Reći ću ovo: Ne vidim nijedan razlog zašto bi to bila", rekao je tada Tramp.

Putin je helsinški samit nazvao "početkom povratka" u vezi zapadnih napora da izoluju Rusiju. Takođe je jasno dao do znanja da je želio da Tramp pobijedi 2016. godine.

Razgovarali su dva sata i od tada su postali bliski prijatelji, koliko su puta telefonom razgovarali, posebno u periodu između dva Trampova mandata, nije poznato, navodi novinar Bob Vudvard, najmanje sedam puta.

Sastanak u Helsinkiju precizno opisuje američka administracija, gdje su Trampa oštro kritikovali čak i neki iz njegovog tabora, dok je Moskva pozdravila i ton i ishod razgovora. Putin je rekao da su dvojica čelnika "započela put prema pozitivnim promjenama". Putin je Trampu tokom sastanaka, piše Bloomberg, tajno ponudio prijedlog za održavanje referenduma u dijelovima istočne Ukrajine koje drže ruski separatisti. Tramp je kasnije javno odbacio tu ideju.

BBC podsjeća na trenutak kad je Putin, tokom konferencije za novinare, dao Trampu fudbalsku loptu sa Svjetskog prvenstva na kojem je Hrvatska bila druga. "Takvi gesti s Putinove strane uvijek su bile pažljivo proračunati", tumači Sir Toni Brenton, bivši britanski ambasador u Rusiji.

Sir Toni se prisjetio Putina kako je pokazivao "rusku staromodnu uljudnost" tokom sastanaka u kojima je bio prisutan sredinom 2000-ih, iako je "ispod toga uvijek postojala određena doza rezervisanosti, a nikada nije bio baš spontan lik". Dodao je: "Fudbalske lopte i osmijesi, šale i te stvari... nije on prirodno tip koji govori ‘dobro, prijatelju‘, ali radi na tome kada misli da je to važno za odnos."

Tramp i Putin su u novembru 2018. bili u Parizu kad je obilježen završetak Prvog svjetskog rata, ali bez dužeg druženja, istog mjeseca i u Argentini na samitu G20 gdje je Tramp otkazao susret jer su Rusi uhvatili ukrajinske mornare kod Krima, i konačno u Osaki, u junu iduće godine, opet G20 gdje je Tramp potvrdio vrlo dobre odnose.

Sedmi susret je pred nama, prenosi Jutarnji..