Iste izjave Vadeful je dao u Zagrebu, nakon sastanka s Gordanom Grlićem Radmanom, ministrom spoljnih poslova Hrvatske, očekujući od Zagreba da bude ključna poveznica EU s zapadnim Balkanom.

Iako se na prvi pogled može činiti da ova izjava Hrvatskoj daje odriješene ruke, odnosno daje mogućnost da Zagreb odlučuje kako će se EU odnositi prema zemljama u regionu, moglo bi se ispostaviti da je situacija diametralno suprotna. Vadeful je ovu izjavu dao u kontekstu bezbjednosne krize na evropskom kontinentu usljed rata u Ukrajini, a to znači da Berlin od Zagreba traži da pomogne u smirivanju napetosti u regionu, a ne u povećavanju bezbjednosnih rizika. To bi moglo značiti da će, naprimjer, HDZ BiH uskoro morati da se opredijeli da li će pomoći smirivanju krize u BiH, ili će doprinijeti njenom daljem rasplamsavanju. U svakom slučaju, domet ove posjete uskoro će se pokazati na terenu.

Vadeful je rekao da bi želio da Zagreb preuzme veću ulogu u pretpristupnom procesu u EU za zapadni Balkan jer, kako je objasnio, Hrvatska "razumije i šanse i izazove", misleći upravo na bezbjednosnu situaciju u Evropi. Berlin, kako je rekao, Hrvatsku vidi kao uzor i most za sve zemlje u ovom susjedstvu.

"Hrvatska će kao i sve susjedne zemlje najviše profitirati od uspjeha proširenja, ali i najviše trpjeti ako taj uspjeh izostane. Jaka, ujedinjena i otvorena Evropa nije samo garancija za blagostanje i bezbjednost, nego je i bedem protiv autoritarnih pritisaka i garancija stabilnosti našeg kontinenta", rekao je on.

Kada je riječ o uslovima za ulazak u EU za zemlje zapadnog Balkana, Vadeful je naglasio da je potrebno raditi na jačanju vladavine prava, temeljnih prava i pokazati spremnost za reforme.

"Tamo gdje to ne postoji, autoritarne sile će pokušati okrenuti ljude protiv našeg evropskog projekta kroz dezinformacije, korupciju i nasilje kako bi omogućili novu međuzavisnost", upozorio je on.

Iz ovog se može jasno iščitati da bi Hrvatska mogla dobiti novu odgovornost da u ime EU pomogne u ostvarenju ovog cilja njemačke spoljne politike. Vadeful, inače, pripada bliskom krugu Fridriha Merca, njemačkog kancelara. Oboje su konzervativci, a HDZ Hrvatske je njihova sestrinska stranka u okviru evropskih narodnjaka, najjače političke grupacije u Evropskom parlamentu.

Grlić Radman je zahvalio na podršci Njemačke u procesu proširenja EU na istočno susjedstvo Hrvatske, posebno pritom istaknuvši važnost zadržavanja BiH na evropskom putu, uz poštovanje konstitutivnosti tri naroda i očuvanja Dejtonskog sporazuma.

Kako prenosi Anadolija, hrvatski ministar je poručio da je uz reforme potrebno provesti i suočavanja susjednih država s ratnom prošlošću uz procesuiranje ratnih zločina. Naglasio je kako je pronalaženje 1.748 nestalih osoba i humanitarno i civilizacijsko pitanje koje Hrvatska mora riješiti sa Srbijom i Crnom Gorom.

Adnan Ćerimagić, analitičar evropske inicijative za stabilnost, za Nezavisne je ocijenio da još nije jasno šta tačno Berlin želi od Zagreba.

"Ono što jeste jasno jeste da se u Njemačkoj politika proširenja i dalje na narativnom nivou vidi kao ključni instrument. U Beču je tako ministar govorio o potrebi uvođenja jasnijih rokova unutar procesa proširenja, ali bez većih detalja. Vjerovatno će proći izvjesno vrijeme dok postane poznat konkretniji sadržaj nove politike", ocijenio je Ćerimagić.

Prema njegovom mišljenju, posjeta je ujedno i priznanje ali i signal očekivanja Berlina prema Zagrebu.

"Berlin očekuje da će Zagreb, zajedno s Njemačkom, konstruktivno doprinositi rješavanju otvorenih pitanja u regiji i ohrabrivanju procesa evropskih integracija. Time Berlin odstupa od pristupa prethodne vlade, koja nije nastojala graditi u Zagrebu ulogu partnera", naglasio je Ćerimagić.