Vlada Njemačke je, naime, od Bundestaga zatražila potvrdu produženja učešća njemačkih vojnika u ovoj evropskoj misiji za još godinu dana, uz budžet od 11,6 miliona evra.

Kao osnova za ovo angažovanje naveden je član 24, stav II Ustava Njemačke, u kojem je istaknuto da se Njemačka može pridružiti sistemu kolektivne bezbjednosti radi očuvanja mira u Evropi i među svjetskim narodima.

Kada je riječ o djelovanju Republike Srpske, naglašeno je da težnja ka većoj autonomiji njenog rukovodstva dovodi do potkopavanja funkcionalnog integriteta zajedničke države.

"Nedavno usvajanje zakona u RS dovelo je do najteže ustavne krize u zemlji u posljednjih 30 godina. Situacija je dodatno otežana političkim sistemom u BiH koji omogućava podjele i koji značajno ograničava mogućnosti djelovanja i oblikovanja politike kroz razne mogućnosti veta na nivou zajedničke države i entiteta", istaknuto je.

Milorad Dodik, predsjednik RS, nijednom nije spomenut imenom, iako je u debati u Bundestagu na ovoj tački dnevnog reda bio spomenut više puta, ali je spomenut visoki predstavnik Kristijan Šmit, (kojeg ne priznaju u Republici Srpskoj), koji u debati u Bundestagu nije bio spominjan od strane vladinih predstavnika, samo od strane AfD-a, stranke ekstremne desnice, i Ljevičara, stranke ekstremne ljevice. Obje ove stranke su mu u Bundestagu zamjerile autoritarno ponašanje i onemogućavanje postizanja domaćih rješenja u okviru interne političke debate. U ovom dokumentu, Vlada je Šmitu pružila punu podršku.

"Angažman Savezne vlade Njemačke vidljiv je u BiH i kroz podršku radu visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita", naglašeno je u dokumentu.

Rusija je navedena kao značajan razlog za njemački angažman u BiH, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i bezbjednosnoj situaciji u Evropi.

"Usljed ruske agresije protiv Ukrajine, povećan je rizik destabilizirajućeg djelovanja usmjeren protiv BiH, kandidata za članstvo u EU. Angažman Njemačke i EU u BiH usmjeren je i na jačanje rezilijentnosti zemlje u odnosu na pokušaje destabilizacije od strane trećih država", pojašnjeno je.

U svjetlu treće uloge, koja se odnosi na jačanje učešća Njemačke u evropskoj bezbjednosnoj politici, navedena je i važnost saradnje s NATO alijansom.

"U okviru sporazuma Berlin plus u vezi s provođenjem misije EUFOR 'Althea', EU se koristi sposobnostima NATO-a, i  time potcrtava i važnost saradnje EU i NATO-a koju Njemačka podržava. Učešće naoružanih njemačkih vojnika u ovoj misiji šalje važan signal. Ono je izraz pojačane uloge Njemačke u evropskoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici", precizirali su u Vladi Njemačke.

Kada je riječ o mandatu i misiji, ponovljene su glavne stavke navedene i u prvom dokumentu kada je Njemačka najavila učešće u EUFOR "Althea" misiji. Misija je, kako je istaknuto, navedena odluka Evropskog savjeta i rezolucije Savjeta bezbjednosti UN od novembra prošle godine o očuvanju Aneksa 1-A i Aneksa 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma i odvraćanju od destabilizirajućih aktivnosti, te stvaranju sigurnog i stabilnog okruženja u zemlji.

Njemačkim vojnicima dozvoljeno je korištenje oružja u odbrani osoblja EUFOR-a i u samoodbrani. Zanimljiva je i formulacija u kojoj je dodatno objašnjeno kada može doći do korištenja oružane sile.

"Primjena oružane sile može uslijediti na temelju međunarodnog prava, a konkretna pravila primjene će biti specificirana u skladu s važećim pravilima", naglašeno je, bez detaljnijeg navođenja na šta se ovo odnosi.

"Osnovna misija operacije EUFOR 'Althea' je podrška BiH u stvaranju i održavanju sigurnog i stabilnog okruženja. Za to je neophodno vojno prisustvo u zemlji. Iako se sigurno i stabilno okruženje održivo i dugoročno može stvoriti samo kroz političku aktivnost i saradnju civilnog društva, vojno prisustvo i odgovarajuća sposobnost djelovanja su od ključne važnosti", naglasili su.