S novim izbornim tehnologijama ili bez njih, broj nevažećih listića na izborima u BiH u svakom izbornom ciklusu mjeri se stotinama hiljada. Prema do sada obrađenim podacima CIK-a BiH, na izborima na kojima je glasalo 1.388.079 birača, nevažećih listića za sve nivoe vlasti ukupno je bilo 393.443, od čega je kroz skenere prošlo i 171.008 praznih kandidatskih listića.

Veća konfuzija

Očigledno je da nove izborne tehnologije nisu doprinijele značajno većoj konfuziji i rastu broja nevažećih listića, jer je i na Opštim izborima 2022. godine, kada je glasalo 1.733.206 građana, nevažećih listića bilo 485.369.

Na nivou Predsjedništva BiH evidentirana su 47.194 prazna i 13.863 listića koji su bili nevažeći po drugom osnovu. Prilikom glasanja za kandidate za PSBiH građani su u skenere i glasačke kutije usmjerili 45.777 praznih i 74.827 nevažećih listića po drugom osnovu, a 28.864 građana nije označilo nijednu od stranaka s kandidatima za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, dok listići njih 41.295 nisu bili važeći iz drugih razloga.

Praznih 19.604 i 7.130 po drugom osnovu nevažećih glasova zabilježeno je i nakon glasanja za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske. Kružići nisu označeni ni na 10.344 listića za NSRS, dok njih 41.271 nije moglo biti ubrojano iz drugih razloga. Kada je riječ o skupštinama kantona, 19.225 listića bilo je prazno, a dodatnih 44.049 nije moglo biti ubrojano zbog drugih razloga.

Članica Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić kaže za „Avaz“ da je pojava praznih listića bila prisutna i ranije, posebno kod birača iz inostranstva koji su živjeli na prostoru današnje Republike Srpske i koji nisu bili zadovoljni ponudom kandidata, naročito za člana Predsjedništva BiH, gdje su mogli glasati samo za kandidata iz srpskog naroda. Praznih ili prekriženih i poništenih listića bilo je i iz FBiH.

Volja ljudi

Kada je listić prazan, to znači da birač, na neki način, bojkotuje opcije koje mu se nude. Nezadovoljan je kandidatima, ne želi glasati ni za koga ili bira ono što može, a ostalo ostavlja prazno. Prije smo mogli sumnjati u neku zamjenu listića, ali sada, kada imamo skeniranje, volja birača se prenijela i automatski je izbrojana putem skenera. Niko nije bio između birača i elektronskog brojanja, bar tu sigurnost imamo – ističe Hadžiabdić.

Je li kod jednog broja građana eventualno bilo nesnalaženja s novim načinom glasanja, može biti predmet naknadnih analiza, nakon što bude okončano ručno brojanje glasova.