Foto: Twitter

Laboratorijski protuotrov već je sposoban neutralizovati neurotoksine opasnih zmija kao što su kobra, crna mamba i krait. To nam daje nadu da će antitijelo uskoro moći ublažiti posljedice ugriza velike većine otrovnih gmizavaca.

Malo teorije
 
Ako osobu ugrize zmija, onda mu je hitno potreban protuotrov. Ali s njim nije sve tako jednostavno: različite vrste zmija imaju različite otrove u svom sastavu, stoga su potrebni i različiti protuotrovi. Štaviše, u većini slučajeva ljudi nemaju ni pojma kakva ih je zmija ujela.

Stoga ne čudi da skoro 138.000 ljudi umre od ugriza zmija svake godine. Gotovo svi poginuli bili su stanovnici sela i djeca. Stotine hiljada, nakon što su preživjeli zmijski otrov, ostaju invalidi do kraja života.
 
Poređenja radi, prošle godine, prema naučnicima sa Univerziteta Florida, ajkule su napale ljude 120 puta, a samo 10 slučajeva je rezultiralo smrću.
 
Protuotrovi se obično proizvode na bazi antitoksinskih antitijela. Dobivaju se ubrizgavanjem malih doza zmijskog otrova u konje, a zatim uzimanjem nastalih "antitijela" iz krvi eksperimentalnih životinja. Ova metoda se prakticira više od jednog stoljeća, a prema ljekarima ima niz ozbiljnih nedostataka.
 
Prvo, kao što je već spomenuto, protuotrovi koje „proizvode“ konji nisu univerzalni. Drugo, takvi protuotrovi su iskreno slabi. Da bi se neutralizirao ugriz zmije, potrebna je velika količina lijeka, a takve količine nisu uvijek dostupne.
Osim toga, postoji pristojna šansa da se uz protuotrov uhvati i krajnje neugodna, pa čak i opasna nuspojava. Konjska "antitijela" su strana ljudskom tijelu, a imunološki sistem na to reagira na uobičajen način - uništavanjem nepozvanih gostiju.
 
Stoga su farmaceuti prisiljeni "humanizirati" nastale protuotrove. Posebne komponente se dodaju lijekovima koji obmanjuju ljudski imuni sistem, prisiljavajući ga da smatra konjska "antitijela" svojim.
 
Postoji i metoda kada se genetski modificirane ćelije koriste u proizvodnji antidota. Isti se koriste u proizvodnji lijekova protiv imunoloških poremećaja i raka. I liječnici se zaista nadaju da će s vremenom ova vrsta protuotrova zamijeniti tradicionalne „konjske“, jer za razliku od njih nema gore navedenih problema.
 
Kako općenito djeluje zmijski otrov, odnosno njegova glavna komponenta je neurotoksin? Prije svega, blokira prijenos nervnih signala od mozga do mišića, paralizirajući ih. Na primjer, paraliza se javlja u mišićima koji napuhuju i ispuhuju pluća, a osoba, nakon što je prestala disati, umire za nekoliko minuta.
 
Azijska kobra sa naočarima, indijski krait i afrička crna mamba imaju tako moćne neurotoksine. Ovaj trio je uvršten na listu najsmrtonosnijih zmija na planeti.
 
U laboratorijama naučnika
 
Irene Halek, imunolog (Scripps Institute, La Jolla, Kalifornija, SAD) i njen tim proveli su studiju. Modernu medicinu ozbiljno približava univerzalnom protivotrovu koji može neutralizirati ključne neurotoksine koje oslobađaju različite zmije u različitim regijama.
 
Posao koji su naučnici obavili bio je zaista titanski. Nakon proučavanja 50 milijardi jedinstvenih antitijela, Halek i njeni asistenti uspjeli su stvoriti antitijelo u laboratoriji, koje su nazvali 95Mat5. Kao što je već napomenuto, novi lijek dobro se nosi s otrovima kobre, kraita i mambe.
 
Urađeno je više testova na laboratorijskim miševima. Glodavci koji su primili smrtonosne doze zmijskog otrova preživjeli su mirno i bez posljedica nakon primjene 95Mat5. Rezultati ovih eksperimenata posebno su zanimljivi za nauku, jer pokazuju realnost razvoja antidota koji može da se nosi sa raznim otrovima.
 
Međutim, 95Mat5 je prva, ali daleko od jedina komponenta budućeg univerzalnog protuotrova. Ovo antitijelo se efikasno bori protiv neurotoksina, ali zmijski otrovi sadrže i druge opasne komponente.
 
Na primjer, neki zmijski otrovi sadrže hemotoksine, tvari koje uzrokuju kontinuirano krvarenje, a u nekim slučajevima i citotoksine koji napadaju kosti i kožu. Stoga, da biste stvorili univerzalni protuotrov koji može liječiti bilo koji otrov bilo koje zmije, morate napraviti potpunu listu toksina kako biste pronašli efikasna antitijela poput 95Mat5.
 
Ali čak i kada se pronađu sve komponente univerzalnog antidota, proći će mnogo godina prije nego što novi lijek uđe u industrijsku proizvodnju. Definitivno će morati proći klinička ispitivanja na ljudskim dobrovoljcima.
 
Osim toga, farmaceuti će morati riješiti problem skladištenja protuotrova. Većina zmija otrovnica nalazi se u vrućim južnim klimama u siromašnim zemljama gdje struja nije baš dobra. A to je jednostavno neophodno za skladištenje takvih lijekova.
 
Opet, ovi lijekovi su izuzetno skupi za proizvodnju, a većina onih koje ugrizu zmije otrovnice su, najblaže rečeno, siromašni ljudi. Zbog toga će u budućnosti proizvođači morati riješiti ne samo pitanja skladištenja protuotrova, već ga nekako učiniti što dostupnijim, ali tako da ne izgubi svoju ljekovitost.
 
Dakle, pred nama su mnoge poteškoće, ali početak je već napravljen. Kako kaže stara kineska poslovica: "Dugo putovanje od hiljadu milja počinje prvim malim korakom."
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )