Konferencija koja je održana jučer četvrta je u ovom formatu, a prisustvovali su joj Volodimir Zelenski, Friedrich Merz iz Njemačke, Giorgia Meloni iz Italije i Donald Tusk iz Poljske.

Ona dolazi u vrijeme neviđenog pritiska na ukrajinsku ekonomiju, dok Vladimir Putin proširuje svoje ciljeve širom Ukrajine, raspoređujući rekordan broj dronova dugog dometa.

Kako piše Guardian, postoji velika neizvjesnost oko plana za mir koji predvode SAD, a za koji se očekuje da će uključivati teritorijalne ustupke.

Izvještaj od prošlog mjeseca pokazao je da bi više od trećine procijenjenih troškova obnove Ukrajine, ili skoro 200 milijardi dolara, palo na bankrotiranu Rusiju ako bi Ukrajina bila prisiljena priznati gubitak kontrole nad četiri teritorije kao dio konačnog mirovnog sporazuma.

Ova brojka naglašava vjerovatnoću da će budućnost Ukrajine biti ne samo budućnost političkih podjela, već i razlika u smislu bogatstva i ekonomskog rasta, pri čemu će istočne teritorije pod kontrolom Rusije vjerovatno značajno patiti.

Fokus konferencije je na podsticanju dugoročnih investicija privatnog sektora, ali to je zasjenjeno hitnom potrebom zaštite ukrajinskog stanovništva i njene ekonomije od rastućeg utjecaja napada dronovima.

Zelenski je u Rimu rekao:

"Moram reći da se i Rusija pripremila za ovaj sastanak jer je, nažalost, sinoć, prije nekoliko sati, došlo do masovnog, teškog napada na Ukrajinu. U ovom slučaju meta je bio glavni grad, grad Kijev."

Merz se usprotivio ruskim napadima rekavši:

"Ovo su praktično samo civilne mete. Ovo je terorizam protiv civilnog stanovništva. Ovo nema nikakve veze s ratom protiv vojnih ciljeva."

Dodao je kako je njihova politička dužnost povećati pritisak na Rusiju, promijeniti Putinovo mišljenje i dovesti ga za pregovarački stol.

Merz je apelovao na Slovačku da ukine veto na 18. rundu sankcija EU protiv Moskve.

Iako je cijela teritorija Ukrajine pogođena napadima od 24. februara 2022. godine, 66 posto direktne štete (116 milijardi dolara) i 47 posto ukupnih troškova oporavka i obnove (248 milijardi dolara) pripisuje se Donjecku, Luhansku, Zaporožju i Hersonu, kao i Harkivu.

"Ako Kijev odluči da ustupi četiri sporna regiona kako bi postigao kraj neprijateljstava, vjerovatno je da će Rusija morati snositi značajan dio troškova obnove", saopćio je ISPI.

Visoka ratna potrošnja dovodi do rastuće inflacije, koja je nedavno dostigla 15 posto.

Ekonomski rast se usporava, dijelom zbog sve češćih napada na industriju i infrastrukturu. Svjetska banka je revidirala svoju prognozu rasta za ovu godinu za 4,5 procentnih poena na samo 2 posto.

Među analitičarima postoji frustracija što niz konferencija o obnovi nije dao značajne rezultate.