Dok građani Hrvatske svakodnevno primjećuju poskupljenja osnovnih životnih namirnica, novo istraživanje potvrdilo je ono na šta potrošači već dugo upozoravaju – hljeb u Hrvatskoj poskupio je znatno više nego u ostatku Evropske unije. Iako bi mnogi pomislili da je uzrok tome rast cijena pšenice, stručnjaci ističu da je priča daleko kompleksnija.

Prema istraživanju koje je sprovela evroparlamentarka Biljana Borzan, cijena hljeba u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina skočila je čak 60 odsto – što je čak 20 procenata iznad prosjeka EU. Borzan je u svojoj analizi otvoreno prozvala pojedine "pohlepne karike" u lancu zarade, a poseban problem vidi u sve većem uvozu gotovih pekarskih proizvoda, koji dodatno ugrožavaju domaće proizvođače.

Stručnjaci iz prehrambene industrije potvrđuju da više gotovo i ne postoji veza između cijene pšenice i cijene hljeba. Josip Bičvić, član uprave slavonske Žito grupe, izjavio je za RTL da su prošle godine cijene pšenice bile niže nego prethodnih, ali da to nije imalo nikakav uticaj na sniženje cijene hljeba.

"Cijena hljeba već neko vrijeme nema nikakvu korelaciju sa cijenom pšenice. Da je drugačije, prošle godine bismo morali imati znatno jeftiniji hljeb, jer je pšenica bila povoljnija. Umjesto toga, cijene su i dalje visoke. Očigledno na njih danas utiču drugi faktori – energenti, cijena rada, ali vjerovatno i želja za većim profitom", rekao je Bičvić.

Na upozorenja evroparlamentarke reagovao je i ministar privrede Ante Šušnjar, tvrdeći da Hrvatska nije izuzetak u evropskom kontekstu i da je Vlada već preduzela mjere za kontrolu cijena ključnih prehrambenih proizvoda.

"Prema našoj regulativi, cijena hljeba ne smije da pređe 1,5 evra po kilogramu, odnosno 0,75 evra za pola kilograma. Donijeli smo mjere kako bismo ograničili cijene osnovnih proizvoda koji su važni građanima", poručio je Šušnjar, dodajući da Hrvatska po tom pitanju ne stoji lošije od drugih članica EU.

Podsjetimo, hrvatska Vlada je krajem januara donijela odluku o direktnim mjerama kontrole cijena u maloprodaji, kojom je lista proizvoda pod nadzorom proširena na 70 artikala – čak 40 više nego ranije. Među njima su se našli i hljeb, palenta, ječmena kaša, pahuljice, dvopek, tjestenine, suhomesnati i konzervisani proizvodi, riba, kao i dodatni mlečni artikli. U okviru mjera, propisana je i maksimalna maloprodajna cijena brašna – glatko brašno tip T-550 košta najviše 0,80 evra, dok je cijena oštrog brašna tip T-400 ograničena na 0,83 evra po litru.