Kako je za Srpskainfo potvrđeno u “Putevima RS”, ovo preduzeće je u 2018. godini ostvarilo prihode od 126,8 miliona KM i dobit 21,1 milion KM. U 2019. prihodi su iznosili 143,6 miliona KM, a dobit 44,2 milion KM. I prošla godina je bila uspješna, bar u finansijskom smislu. U 2020. ostvareni su prihodi u iznosu od 137,7 miliona KM, te dobit od 30,3 miliona KM.

Kad se podvuče crta, računica je jasna: u posljednje tri godine ukupna dobit je impresivnih 95,6 miliona maraka.

– Najznačajniji prihodi JP ”Putevi RS” potiču iz naknade za puteve sadržane u maloprodajnoj cijeni derivata nafte i naknada koja se plaća pri registraciji motornih vozila – pojašnjavaju u JP “Putevi RS”.

Dakle, svaki put kada sipamo gorivo ili kada registrujemo automobil dio tog novca uplaćujemo na račune “Puteva RS”. Sav taj novac izdvajamo, pojednostavljeno rečeno, da bismo imali pristojne puteve i bezbjedan saobraćaj.

Avantura

Prema Statutu JP “Putevi RS”, ovo javno preduzeće je zaduženo za finansiranje, izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu magistralnih i regionalnih puteva, a takvih drumova u Srpskoj ima 4.132 kilometra.

Dakle, sve osim autoputeva, koji povezuju Banjaluku s Gradiškom i Dobojem, spada u mrežu puteva o kojima brinu “Putevi RS”. U prevodu, kud god krenuli automobilom, bilo do susjednog grada ili prema moru, vozićemo se upravo tim putevima.

Kako je potvrđeno u JP “Putevi RS”, na najopterećenijim magistralama koje prolaze kroz Banjaluku dnevno u prosjeku prođe oko 25.000 vozila. I na području Bijeljine, Prijedora, Doboja i Istočnog Sarajeva svakog dana putevima prođe na hiljade automobila.

A vožnja tim drumovima zna biti prava avantura.

– Čim siđete sa autoputa, možete očekivati svašta: od udarnih rupa, do tankog, dotrajalog asfalta nagriženog odronima i klizištima. Recimo, kada se od Foče spuštate ka Tari treba imati konjske živce i mnogo vozačke vještine da izađete na kraj sa izazovima – kaže Banjalučanin Nikola M, vozač sa 30 godina iskustva na drumovima širom regiona i Evrope.

“Dvorske” firme

Ali, dotrajali asfalt nije najgore što vozače u Srpskoj može da snađe. Naime, u RS više od 12 odsto putne meže nije pokriveno asflatom; u prevodu, imamo 522 kilometra makadamskih magistrala i regionanih puteva.

Ekonomisti ističu da je ovakvo gazdovanje javnim novcem u najmanju ruku nelogično i da budi sumnje.

– Ključno je pitanje da li Javno preduzeće “Putevi RS” komunicira sa opštinama i gradovima, koje povezuju regionalni i magistralni putevi, i na kraju krajeva s građanima, ili su sami sebi svrha – kaže ekonomista Zoran Pavlović.

U savremenom dobu, kada bi svaka informacija od javnog značaja mogla biti lako dostupna, bilo bi, dodaje Pavlović, logično da svi građani mogu “jednim klikom” saznati kada će put u njihovom mjestu biti popravljen ili  kakav je plan javnih nabavki za izgradnju, asfaltiranje ili popravku puteva.

– Ako na računu ima novaca, a putevi su ovakvi kakvi jesu, onda je logično zaključiti da je na djelu samo jedan princip, koji kaže: ako posao, u ovom trenutku, ne može dobiti neka “dvorska” firma, bliska vlasti, neće ga dobiti niko – objašnjava Pavlović.

Obeštećenje

Kao eklatantan primjer netransparentnosti navodi takozvane “udarne rupe”.

– Zar ne bi bilo logično da svaki vozač može uslikati udarnu rupu, tu fotografiju poslati “PutevimaRS” i odmah dobiti informaciju kada će ta rupa biti sanirana. I da taj problem bude otklonjen za dan-dva. Nije to prevelik zahtjev za javno preduzeće sa milionskom dobiti – kaže Pavlović.

Kad su u pitanju “udarne rupe” i drugi problemi sa putevima, zbog kojih građani mogu oštetiti svoja vozila, iz JP “Putevi RS” odgovraju da u takvom slučaju vlasnik vozila “treba da se obrati preduzeću koje održava putnu oblast na kojoj je oštećenje nastalo”.

Kada je u pitanju raspolaganje javnim novcem i ulaganja u puteve, Milija Radović, dugogodišnji rukovodilac u Agenciji za bezbjednost saobraćaja RS, ističe da je ovaj problem najbolje osvijetljen u revizorskom izveštaju, objavljenom početkom prošle godine.

Radi se o reviziji učinka, kojom je provjereno kako se troši novac koji građani izdvajaju prilikom registracije automobila.

Slaba korist za građane

Revizori su, između ostalog, ustanovili da JP “Putevi Srspke”, treba da unapredi planiranje, te jasnije definiše kriterijume za izbor izvođača poslova i projektanata.

Takođe je konstatovano da novac koji građani izdvajaju ne služi svrsi, te da se samo mali dio tog novca ulaže u radove za poboljšanje puteva i unapređenje bezbjednosti saobraćaja.

– Na primjer, u 2017. godini realizovano je manje od jedan odsto ukupno prikupljenih naknada koje se uplaćuju pri registraciji vozila – navedeno je, između ostalog, u revizorskom izvještaju.

Milija Radović ističe da se preporuke revizora u ovom slučaju “prihvataju, ali ne sprovode”,  a to znači da građani nemaju od toga skoro nikakve koristi.

Sezona u punom jeku

Građevinska sezona je, kako navode u JP “Putevi RS”, u punom jeku, i trenutno se izvode radovi na devet lokacija.

U toku je popravka puta Drinjača – Milići – Vlasenica, te puta Saračica – Čokorska polja u Banjaluci. Rehabilitacija je u toku i na Prijedorskoj petlji u Šargovcu kod Banjaluke, te na putu Modriča – Šešlije – Doboj i na dionici Podnovlje – Šešlije – Johovac – Rudanka.Grade se putevi Tedin Han – Križ, te novi regionalni put na Jahorini. U toku je i rekonstrukcija “obične” raskrsnice u kružni tok u Vlasenici, te rekonstrukcija regionalnog put Jezero – Šipovo. Rekonstruišu se i raskrsnica magistralnog puta, na dionici Ivanjska – Šargovac i lokalni put Zalužani – Dragočaj u okolini Banjaluke.

Ove poslove dobilo je šest firmi: „MG Mind” i njihova sestrinska firma „Mrkonjićputevi” iz Mrkonjić Grada, te „Prijedorputevi”, “Zvornikputevi”, kao i „Kozaraputevi” Banjaluka i „Romanijaputevi” Sokolac.