Evropska komisija predočila je domaćim liderima prije gotovo dvije i po godine listu zadataka koje treba da sprovedu u djelo kako bi dobili status kandidata, ali uprkos povremenim optimističnim koracima, nakon što su dogovoreni te sprovedeni izbori u Mostaru, ništa drugo nije do kraja urađeno. Slovenija, koja je domaćin samita, objelodanila je krajem prošle sedmice ideju o brzom priključivanju zemalja ovog regiona u EU, odnosno da proces bude završen do 2030. godine.

 

Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamenta BiH Lazar Prodanović ocijenio je za “Glas Srpske” da BiH u ovom momentu nema ničim novim da se pohvali ni kada je riječ o evropskom putu.

 

- Određeni zakoni sa liste prioriteta su u parlamentarnoj proceduri, a osim toga možemo samo reći da i dalje imamo volju da budemo dio EU i to je to - rekao je Prodanović i dodao da su poljski zvaničnici juče naglasili u Parlamentu BiH da je ta zemlja spremna da organizuje skup u Varšavi, gdje bi pričali o budućnosti Evrope i zapadnog Balkana.

 

Predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo kazao je za “Glas” da ni oni nisu zadovoljni ponašanjem domaćih lidera, ali ni iz Brisela.

 

- Sve strane bi trebalo da budu konkretnije, odnosno da pređu sa riječi na djela. Siguran sam da će Slovenija nastaviti da lobira za BiH - istakao je Praštalo.

 

Ključni datumi

 

* jul 2008.

 

Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)

 

* jun 2015.

 

SSP stupio na snagu

 

* februar 2016.

 

BiH podnijela zahtjev za članstvo

 

* decembar 2016.

 

EK poslala upitnik BiH

 

* februar 2018.

 

BiH dostavila odgovore na upitnik

 

* maj 2019.

 

EK objavila mišljenje o zahtjevu za članstvo

 

Sociolog i političar Miro Lazović istakao je za federalne medije da bi BiH mogla postati članica EU do 2030. godine te da je trebalo davno da dobije kandidatski status. Očekuje da će ovaj samit EU o zapadnom Balkanu rezultirati konkretnim opredjeljenjem EU, odnosno konkretnim datumima u kojima zemlje zapadnog regiona, pa i BiH, treba da uđu u EU.

 

- Dobro je da je Slovenija insistirala da se jasno odredi datum konkretnog ulaska zemalja u evropsku zajednicu do kraja 2030. Ako ne bude žestokih opstrukcija u BiH, očekujem da će se to desiti - kaže Lazović.

 

O evropskom putu BiH u vrijeme složene političke situacije nedavno je za “Glas” govorio predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija pred dolazak predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u BiH. Tada je istakao da su napravljene dobre stvari, ali da je sada proces blokiran u Parlamentu BiH, navodeći i da Evropa često postavi zanimljive uslove, a da se BiH zapetlja u njihovom ostvarivanju.

 

Evropska komisija je u maju 2019. dala pozitivno mišljenje o zahtjevu BiH za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo, a odluku o davanju statusa kandidata treba da donesu zemlje članice. U mišljenju je dato 14 uslova koji treba da budu sprovedeni u djelo, a posljednjih mjeseci u prvi plan su isticane izmjene zakona o javnim nabavkama, sukobu interesa te Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH. Na tu listu kasnije su dodate i izmjene Izbornog zakona kako bi bila izbrisana diskriminacija te sprovedene presude Evropskog suda za ljudska prava. Posljednje proširenje EU bilo je 2013. godine, kada je Hrvatska postala dio evropske porodice.