Foto: screenshot / X
Ko ima pravo „ispravljati“ istoriju Holokausta u Bosni i Hercegovini — i po kojim mjerilima? Rasprava o istoriografiji ne vodi se samo oko činjenica, nego i oko načina na koji se odgovornost raspoređuje, naglašava ili relativizuje. Kada se istorija predstavlja kao korekcija, vrijedi pažljivo pogledati i kriterije te korekcije, napisano je u autorskom tekstu koji potpisuje na svom X nalogu Frano Јehuda Kolonomos Martinčević.
"Već sam naslov članka Richarda Newella „Bosnian Holocaust Historiography: A corrective note“, objavljenog 28. veljače 2026. na platformi The Times of Israel Blogs, sugerira korekciju navodnih povijesnih distorzija i uspostavljanje moralne jasnoće", napisao je Martinčević.
Dodaje da je upravo ta početna pretpostavka zaslužuje provjeru.
"Ko najavljuje „ispravak“, polaže pravo na epistemološki autoritet. On se ne pozicionira kao učesnik debate, već kao njena uređujuća instanca. Ta samopozicija nije neutralna. Ona strukturira cijeli tekst. Tekst počinje tezom da Milorad Dodik strateški koristi istoriju Holokausta kako bi služio političkim ciljevima. Takvo tumačenje može biti legitimno", piše Martinčević.
No, prema njegovim riječima, ono uspostavlja moralnu asimetriju: tamo političar koji instrumentalizuje istoriju, ovdje istoričar koji je ispravlja.
"Ta suprotnost djeluje jasno, ali je u svojoj osnovi retorički konstrukt. Već i sam izbor onoga što se naglašava, relativizira ili emocionalno produbljuje predstavlja oblik okvira", piše Martinčević.
Kompletan autorski članak koji je na svom X nalogu objavio Frano Јehuda Kolonomos Martinčević pročitajte:
— Frano Yehuda Kolonomos Martinčević (@FYMartincevic) March 4, 2026