Posljednjih dana dodatnu glavobolju voćarima su zadavale kiše, jer vlažno vrijeme pogoduje razvoju bakterioza. Uprkos lošoj godini, stručnjaci savjetuju da voćke treba zaštiti kako bi se sačuvalo njihovo zdravlje i rodni potencijal za narednu sezonu.

Već nekoliko godina voćari muku muče sa prolećnim mrazevima i štetama koje od njih nastaju. Ni ove godine niske temprature nisu zaobišle voćke u cvijetu, a dodatne probleme u pojedinim delovima zemlje naneli su grad i dugotrajne kiše. Danilo Vešović je zbog svih poteškoća i izazova rešio da gotovo u potpunosti zapusti svoj voćnjak.

"Višnja, kajsija i breskva su stradale u potpunosti, ostalo je nešto malo šljive i jabuka. Imali smo toplu jesen, biljke nisu dobro ušle u zimu i onda su došli prolećni mrazevi. Sada smo duži vremenski period imali kiše, pa se javljaju bolesti. Prskanja su učestala, a to poskupljuje proizvodnju. Jako je nerentabilno raditi voće. Problem je i radna snaga. Niko neće da se bavi poljoprivrednim poslovima. Voćarstvo je u jako teškoj poziciji", kaže Danilo Vešović, voćar iz Zrenjanina, prenosi RTS.

Stručnjaci kažu da su posljedice niskih temperatura u Srednjem Banatu najvidljivije u voćnjacima koji se nalaze na čistinama, van naseljenih mjesta, bez zaklona od vjetra. Među prvim voćkama koje cvjetaju je kajsija, pa je šteta od proljećnih mrazeva velika.

"Ovogodišnji rod kajsije je skoro potpuno uništen. Mnogi proizvođači, nakon smrzavanja cvetova i propadanja roda, redukuju broj hemijskih tretmana protiv bolesti i štetočina ili ih skoro potpuno izostavljaju. To je pogrešno budući da se bolesti razvijaju i prave štete i u narednoj godini, bez obzira na to što plod nije prisutan", objašnjava Milinko Sinđić iz PSS Zrenjanin.

U zasadima višnje i trešnje bilježi se 50 do 70 procenata izmrzlih cvjetova, što je ogromna šteta.

"Hrabri činjenica da nije na svim lokalitetima došlo do visokog procenta izmrzavanja cvetova višnje. U našem regionu će biti proizvođača koji će imati zadovoljavajući rod ovog voća", dodaje Sinđić.

Sorte šljiva imaju različiti vremenski period cvjetanja i od toga, kaže, zavisi koliko će štete imati od mraza.

"Standardne vrste u ovom regionu, kao što su stenli, čač, lepotica, pretrpjele su mala oštećenja od mraza, sem na pojedinim lokalitetima gde je izmrzavanje bilo značajno. Na nekim rakijskim sortama šljivin cvet je potpuno izmrzao", kaže.

Od svih voćnih vrsta u Srednjem Banatu najbolje je prošla jabuka.

"Ako je negde i bilo izmrzavanja, ono neće uticati na rodnost. Jabuka obilno cveta i svega 6 do 8 procenata cvetova je dovoljno da bude oplođeno za punu rodnost. Dunja kasnije cveta pa kod nje nema izmrzavanja. Ni vinova loza nikada nema problema sa poznim prolećnim mrazevima, ali ima sa niskim i dugotrajnim zimskim temperaturama ispod 15 stepeni", objašnjava Sinđić.