Ovi sojevi utiču na djecu u većoj mjeri nego prethodni. Virus mutira, mijenja se, tako da napada više ljudi, prolazi pored različitih imunoloških barijera, pronalazi rupe u našem imunom sistemu i pokriva sve segmente stanovništva. To je njegova normalna evolucija, tako je uvijek bilo i biće sa svakim virusom. Novi sojevi su zarazniji – rekao je on za TASS.

On je istakao da, iako su djeca podložnija novim sojevima, obično je riječ o lakim ili asimptomatskim slučajevima, bez ozbiljnih posljedica.

Na pitanje o vakcinaciji protiv kovida 19, Timakov je primijetio da nema potrebe za njom kada je riječ o djeci mlađoj od 12 godina.

– Pristalica sam vakcinacije, ali kada je riječ o virusu korona, razmislio bih o tome da li djeca mlađa od 10 ili 12 godina, prije nego što uđu u pubertet, trebaju da dobiju vakcinu protiv virusa korona jer infekcija za njih nije toliko opasna. Ljudi koji su u riziku, uključujući djecu u rizičnim grupama, više zahtijevaju vakcinu – rekao je Timakov.

Krajem januara, zamjenik direktora Ruskog centralnog istraživačkog instituta za epidemiologiju Aleksander Gorelov rekao je da djeca čine oko osam do 10 odsto svih pacijenata zaraženih virusom korona u Rusiji, a najveći broj zaražene djece zabilježen je u grupi od 13 do 15 godina.