Regija
aN.aN.NaN.
aN:aN
Hrvatska traži desetke hiljada sezonskih radnika. Evo kojih najviše nedostaje i koje su plate
Izvor: index.hr
0
Foto: Facebook
TURISTIČKA sezona 2022. će biti jako dobra, na nivou 2019. ili čak i bolja, barem prema najavama. Nakon dvije godine pandemije, tokom kojih je turizam naglo pao, ukidanje karantina diljem Europe vratit će turiste u Hrvatsku. Ali hoće li biti dovoljno sezonskih radnika da popune sva potrebna radna mjesta?
Prema sistemu eVisitor, koji uključuje turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima i nautičkom čarteru (eCrew sistem), u Hrvatskoj je za vrijeme uskršnjih praznika, odnosno od petka, 15. aprila, do ponedjeljka, 18. aprila 2022. godine, oko 135.000 dolazaka i oko 493.000 noćenja. To je daleko bolje od prošlogodišnjih 147.000 noćenja u istom periodu.
Standardno, najviše gostiju je u Istri i Kvarneru, zatim Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najčešći su dolasci u dalmatinske gradove, ali "uljez" među njima je Zagreb, koji je ostvario najviše noćenja od svih gradova u Hrvatskoj. Na nivou cijele zemlje od početka godine ostvaren je gotovo isti broj noćenja kao rekordna 2019.
Najnovije istraživanje Evropske turističke komisije (ETC) "Praćenje smisla za domaća i unutarevropska putovanja - val 11" pokazuje da se Hrvatska, čije gospodarstvo najviše ovisi o turizmu, ima čemu radovati. Prema njegovim riječima, tri od četiri Evropljana namjeravaju putovati u narednih šest mjeseci, a najatraktivnije su mediteranske destinacije, među kojima je i Hrvatska. Odmor na suncu i plaži je, prema istom istraživanju, najpoželjnija opcija, koju preferira više od petine (22 posto) Evropljana.
Standardno, najviše gostiju je u Istri i Kvarneru, zatim Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najčešći su dolasci u dalmatinske gradove, ali "uljez" među njima je Zagreb, koji je ostvario najviše noćenja od svih gradova u Hrvatskoj. Na nivou cijele zemlje od početka godine ostvaren je gotovo isti broj noćenja kao rekordna 2019.
Najnovije istraživanje Evropske turističke komisije (ETC) "Praćenje smisla za domaća i unutarevropska putovanja - val 11" pokazuje da se Hrvatska, čije gospodarstvo najviše ovisi o turizmu, ima čemu radovati. Prema njegovim riječima, tri od četiri Evropljana namjeravaju putovati u narednih šest mjeseci, a najatraktivnije su mediteranske destinacije, među kojima je i Hrvatska. Odmor na suncu i plaži je, prema istom istraživanju, najpoželjnija opcija, koju preferira više od petine (22 posto) Evropljana.
Nedostatak radnika u Hrvatskoj, posebno sezonaca
Takav razvoj situacije će povećati i potrebu za sezonskim radnicima u turizmu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 2019. je traženo 31.547 sezonskih radnika, a iz evidencije Zavoda ih je zaposleno 28.697.
Koliko je pandemijska 2020. bila loša godina za turizam, pokazuje brojka od samo 18.380 radnika traženih preko Zavoda i 21.031 zaposlenog. Pravi broj je zasigurno puno veći jer se ne zapošljavaju svi sezonski radnici sa Zavoda, ali je bitan trend. Najviše su traženi konobari, sobarice, kuhari, čistačice, prodavači, kuhinjski radnici, pomoćni kuhari i dr.
Zadnjih nekoliko godina je u Hrvatskoj problem postao nedostatak radnika, a malo gdje je to vidljivo kao u turizmu. Nakon decenija stava poslodavaca "ako nećeš ti raditi za ovu platu, ima ih deset na Zavodu koji hoće", veću pregovaračku moć su dobili radnici. Sada su oni u poziciji da od poslodavaca mogu zahtijevati bolje radne uslove.
Prosječne plate sezonskih radnika su manje od prosječnih plata u ostatku gospodarstva i, prema informacijama portala MojPosao, kreću se od 4427 kuna (neto) za sobaricu do 6306 kuna (neto) za kuvara.
Tome je najviše pridonijelo iseljavanje u EU, uz privredni oporavak nakon dugogodišnje krize. 2013. je u Hrvatskoj registrovano 345 hiljada nezaposlenih, a već 2019. 2.7 puta manje, 128 hiljada. Bazen potencijalne radne snage se drastično smanjio, pregovaračka moć se prebacila s poslodavaca na radnike. Trenutno je u Hrvatskoj 121 hiljada nezaposlenih, a na HZZ-u je otvoreno 78 hiljada radnih mjesta.
Tome je najviše pridonijelo iseljavanje u EU, uz privredni oporavak nakon dugogodišnje krize. 2013. je u Hrvatskoj registrovano 345 hiljada nezaposlenih, a već 2019. 2.7 puta manje, 128 hiljada. Bazen potencijalne radne snage se drastično smanjio, pregovaračka moć se prebacila s poslodavaca na radnike. Trenutno je u Hrvatskoj 121 hiljada nezaposlenih, a na HZZ-u je otvoreno 78 hiljada radnih mjesta.
Prvi put u povijesti Hrvatske poslodavci više trebaju radnike nego što radnici trebaju njih. Najkvalitetniji kadar se većinom odselio na zapad EU, pa se u Hrvatskoj pojavio manjak radne snage. Najviše su odlazili niskokvalifikovani radnici pa je i manjak takvih radnika najveći. Slijedom toga su i plate slabije plaćenih rasle brže od visokih plata, bar do početka pandemije. Prema podacima portala MojPosao, konobari su najtraženiji radnici u Hrvatskoj, nakon čega slijede trgovci, kuvari, skladištari, vozači i programeri.
