Požari, koji već dvije sedmice bjesne širom Evrope i svijeta, nisu mimoišli ni Bosnu i Hercegovinu, gdje su proteklih dana gorili šuma, nisko rastinje i trava na području Neuma, Stoca, Širokog Brijega, Tomislavgrada, Čapljine, Čitluka, Mostara, Prozora, Rame, Bileće i Trebinja. Zbog nepristupačnosti terena na nekim od tih područja gašenje je bilo otežano, pa su zatražili pomoć helikoptera Oružanih snaga BiH, ali je nisu dobili. Razlog za to je čisto političke prirode, jer nakon nametanja „Inckovog zakona“ srpski političari ne učestvuju u radu, odnosno donošenju odluka u zajedničkim institucijama BiH.

Naime, Ministarstvu odbrane je u proteklih 15 dana upućeno nekoliko zahtjeva za angažovanje helikoptera u gašenju požara na području Širokog Brijega, Stoca i Tomislavgrada, ali ih zamjenik ministra, Mirko Okolić, nije proslijedio Predsjedništvu BiH bez čijeg odobrenja helikopter ne može da se pokrene.

Okolić vs. Đerić

Okolić se juče nije javljao na naše pozive, ali je za pojedine federalne medije potvrdio da nije proslijedio zahtjeve jer mu je u sekretarijatu Predsjedništva rečeno da se oni ne sastaju i ne odlučuju.

– Odmah nakon primanja zahtjeva zvao se sekretarijat Predsjedništva i zahtijevala hitna sjednica kako bi se odobrila hitna upotreba helikoptera. Ministarstvo odbrane nema ovlaštenja da helikopter pusti u upotrebu bez dozvole Predsjedništva BiH.

Zbog novonastale situacije u BiH dobili smo odluku da se Predsjedništvo ne sastaje i ne odlučuje. Samim tim nismo mogli dobiti odluku o upotrebi helikoptera – objasnio je Okolić.

S druge strane, generalni sekretar Predsjedništva BiH Zoran Đerić negira da je išta rekao Okoliću, ističući da je i u slučaju ako Predsjedništvo ne zasjeda njegova zakonska obaveza bila da zahtjeve za angažovanjem helikoptera proslijedi u Predsjedništvo.

– Ne trebamo ni on ni ja odlučivati o tome, jer je ustavna i zakonska nadležnost Predsjedništva da donosi odluke iz oblasti odbrane. Mi smo tu da zaprimimo zahtjeve i da ih proslijedimo dalje, u skladu s procedurama – rekao je Đerić.

Konsenzus

On je pojasnio da se za oblast odbrane odluke moraju donositi konsenzusom i da je za “dizanje” helikoptera potrebna saglasnost sva tri člana Predsjedništva.

I dok se traži krivac ko je u cijeloj priči zakazao i šta je bila čija nadležnost požari su ugašeni dijelom zbog kiše, dijelom zahvaljujući vatrogascima, mještanima vatrom zahvaćenih područja, ali i Oružanih snaga Hrvatske, koji su u pomoć poslali dva kanadera.

Kiša je, naime, donijela radost građanima Tomislavgrada odakle su prethodno stizale apokaliptične slike vatrene stihije, koja je gutala sve pred sobom. Mještani su se zajedno s vatrogascima borili da spasu imanja i kuće, a kada su već bili na izmaku snaga stigla je kiša koja je ugasila vatru.

Tako se politčka kriza u BiH po ko zna koji put obila o leđa građana.

Ovaj slučaj je otvorio raspravu u javnosti da li u slučajevima kada su ugroženi životi građana, njihova imovina ili javno dobro, političari trebaju to da ignorišu ili bi u ovim slučajevima mogli da zakopaju ratne sjekire i pošalju neophodnu pomoć.

“Bog nas je pogledao”

Sociolog i univerzitetski profesor iz Mostara, Slavo Kukić, ističe da je očito da političarima nije stalo do građana i da to nije nikakva novost u BiH.

– Mi smo imali sreću jer je juče padala kiša, pa je pomogla u gašenju požara. Država je zakazala, ali nas je bog pogledao. Da budem ironičan, država nije željela da interveniše, pa je bog uzeo stvari u svoje ruke – kaže Kukić za Srpskainfo.

Ističe da nije samo sada slučaj da se politička kriza obija o leđa običnih građana već je to nešto što traje već 26 godina. Kukić kaže da razumije politička potezanja koja su sračunata na nekakve parcijalne političke dobitke i slično.

Međutim, da su ti politički, partijski ili koalicijski dobici, kako ističe Kukić, pretpostavljeni čak i ljudskim životima ili uništavanju materijalnih dobara, to je nešto što se može vidjeti samo na ovim prostorima. Navodi da je vrlo teško naći ijedan sličan slučaj u razvijenom svijetu.

– Da drugi čovjek u Ministarstvu odbrane zataji sve te zahtjeve koji dolaze s terena uz potpuno nesuvisla objašnjenja… E, to je nešto pred čim staje normalan ljudski mozak – poručuje Kukić.

On ističe da će na kraju mali čovjek platiti cijenu političkih prepucavanja. Ruku na srce, kako kaže Kukić, taj mali čovjek uopšte nije nevin.

– On i sam snosi veliki dio odgovornosti, jer mu se događa to što mu se događa s obzirom na to da na svakim izborima daje legitimitet ovima što mu to priređuju – smatra Kukić.

Krize za krizom

Politički analitičar Velizar Antić ističe da su političari ti koji su dobili mandat na izborima da sprovode politiku koju su obećali narodu i da upravljaju društvenim procesima.

Ukoliko oni ne rade dobro svoj posao, dodaje Antić, sasvim je jasno da će građani da ispaštaju i trpe posljedice takve politike.

– Ovo se odnosi na periode u kojima se društvo nalazi u stabilnom stanju i normalnom funkcionisanju institucija. Ukoliko se uđe u period krize i nefunkcionisanja institucija onda se stanje dodatno komplikuje i građani trpe još veće posljedice. Možda to većina naroda ne osjeća direktno na svojoj koži, pa im se čini da i nema nekih većih posljedica po njih ukoliko smo u periodu krize. Međutim, sasvim je izvjesno da će na duži rok i oni trpjeti posljedice dugotrajne krize – ocjenjuje Antić za Srpskainfo.

Ističe da je društvo u BiH najbolji primjer za ovu tvrdnju jer se nalazi u konstantnim krizama. Čim se jedna završi, dolazi do druge i tako u krug. Onda se desi, kako objašnjava Antić, da u jednom trenutku građani ne vide svoju perspektivu u društvima u kojima je konstantno kriza i da bježe u uređena društva u kojima institucije funkcionišu.

– Na ovaj način samo društvo je najveći gubitnik, jer ostaje bez mladih ljudi koji mogu da donesu napredak i prosperitet.

Konstantne krize sasvim izvjesno dovode do nazadovanja društva i onemogućavaju njegov napredak – zaključuje Antić.