Ovo nije novost, radi se o Uredbi 2019/2021 o ekološkom dizajnu elektronskih ekrana.

Ta Uredba je dio šire priče Ecodesign direktive. Riječ je o okvirnom evropskom propisu koji postavlja ciljeve za ekološki dizajn širokog spektra proizvoda koji koriste energiju. Radi se o više od 40 grupa, a uključuju i kućanske aparate poput veš-mašina, frižidera i sušilica, ali i industrijske proizvode poput pumpi, kotlova i toplotnih pumpi. Cilj ovih pravila je smanjenje ukupne potrošnje energije.

Unutar te direktive nalazi se spomenuta Uredba, prvobitno donijeta 2019. godine. Počela je da se primjenjuje od 2021, ali su dodatna pooštravanja i izmjene stupile na snagu 2023. godine.

O ovoj Uredbi ne govori se toliko koliko, na primjer, o zabrani plastičnih slamki ili neodvojivim čepovima na bocama, ali ona je znatno snizila maksimalnu potrošnju energije koju proizvođači smiju da dozvole televizorima u fabrički podešenom režimu rada.

Spomenimo da van EU većina zemalja ima blaže standarde za energetsku efikasnost televizora. Na primjer, američki Energy Star program je dobrovoljan i dopušta veću početnu svjetlinu ekrana, a Kina i Australija imaju obavezne, ali fleksibilnije minimalne standarde.

O kakvim se vrijednostima radi?
Uz ovu Uredbu, svaki novi TV ili monitor obavezno mora imati fabrički zadato podešavanje "eco mode" (štedljivi režim rada) sa znatno ograničenom svjetlinom kako bi zadovoljio propisane granice potrošnje energije.

Televizori dolaze u različitim rezolucijama poput HD, 4K i 8K, što određuje oštrinu i detaljnost slike. Osim rezolucije, tehnologija prikaza takođe varira — najčešće se koristi LED i OLED koji nudi bolje kontraste. Sva pravila o energetskoj efikasnosti primjenjuju se na ove različite kombinacije rezolucije i tehnologije ekrana.

Granice koje se ne smiju preći izražene su kroz tzv. indeks energetske efikasnosti (EEI), koji se računa prema površini ekrana i njegovoj rezoluciji.

Narodski rečeno, što je veći i oštriji ekran, to smije trošiti malo više struje, ali ne smije prelaziti postavljene granice. Za manje i slabije televizore (kao što su oni sa HD rezolucijom), potrošnja mora biti još niža.

EU: Ovo donosi uštede
Primjenom ove Direktive, EU procjenjuje da su korisnici televizora i drugih ekrana već u 2020. godini ostvarili uštedu od 20 teravatsati (TWh) električne energije, a do 2030. godine očekuju se uštede od čak 51 TWh godišnje, što čini otprilike 2% ukupne tadašnje potrošnje struje u EU, odnosno ekvivalent potrošnje cijele Grčke.

To se direktno odražava i na račune domaćinstava. Već sada su građani zajedno uštedjeli više od 4 milijarde eura na godišnjem nivou na troškovima električne energije, a predviđa se da bi do 2030. godine ovaj iznos mogao da naraste na gotovo 13 milijardi eura godišnje, napominju iz EU.

Iz ove procjene iščitavamo da danas televizori troše čak osam puta manje struje za prikaz slike na istoj površini nego što su trošili početkom devedesetih. Smatra se da je to zbog strogih pravila i napretka tehnologije.

Kritike su brojne
Uredba, uprkos tome, nailazi na kritike. Dio stručnjaka i analitičara upozorava da ovakva regulativa značajno ograničava slobodu izbora potrošača, koči inovacije te dovodi do toga da se razvoj visoke tehnologije seli izvan Evrope.

Tvfindr je pisao o brojnim negativnim aspektima ove Uredbe, ističući da bi ovi propisi mogli predstavljati potrošačima neželjeni izazov koji bi u konačnici mogao završiti ogorčenošću.

U tekstu se navodi i kako stručnjaci iz industrije pretpostavljaju da će sprovođenje u svom sadašnjem obliku imati veliki uticaj na TV industriju i primorati potrošače da kupuju starije, manje snažne modele.

Posebno ugroženi premium televizori
Još prije nego što je uredba donijeta, stručnjaci su upozoravali kako bi svi 8K televizori (premium televizori sa izuzetno visokom rezolucijom ekrana i realističnom slikom) mogli nestati sa tržišta.

Većina korisnika može zaobići sve te stroge propise tako što će sami podesiti osvjetljenje (iako se ljudi žale da proizvođači skrivaju te postavke duboko u menijima čime otežavaju vraćanje punog sjaja slike), ali kod 8K televizora stvar je kompleksnija od toga.

FlatpanelsHD je izračunao koliko snage moderni televizori moraju koristiti da bi bili u skladu sa Uredbom. Brojke su uputile na zaključak kako će 8K televizori, bilo da je riječ o LCD ili OLED tehnologiji, imati izuzetno težak zadatak prilagođavanja novim propisima.

Prema ovim propisima, 8K televizori moraju zadovoljiti vrlo niske granice potrošnje energije u fabrički zadatim postavkama, što većina njih teško može da ostvari zbog ogromne gustine piksela i kompleksnosti obrade slike.

Uprkos tome što korisnici mogu ručno da povećaju svjetlinu ili mijenjaju postavke, ključno je da uređaj u fabričkim postavkama zadovoljava vrlo stroge granice potrošnje energije, što je u praksi gotovo nemoguće postići bez značajnog kompromisa na kvalitetu slike.

"EU će uništiti budućnost televizora"
FlatpanelsHD ističe da ovakva situacija "ide iz lošeg u gore za 8K televizore u 2023." Kako piše Forbes, Samsung je lobirao kod EU da 8K televizorima da posebnu iznimku u okviru svojih novih propisa o snazi televizora, ali Evropska komisija je odbila da popusti, prenosi Index.

Samsung je zbog strogih ograničenja fabrički podesio svoje 8K televizore sa vrlo tamnim "eco" režimom slike, čime je formalno zadovoljio propise, ali znatno umanjio vizuelni dojam. I dok je maksimalni nivo osvjetljenja na Samsungovim 8K televizorima obično 50, na nekim modelima je u "eco" režimu rada fabrički zaključan već na nivou 8 ili 15.

Prodaja 8K televizora dostigla je vrhunac 2022. godine sa 400.000 isporuka, a zatim je znatno pala u naredne dvije godine, sa padom isporuka od 35% u 2023, a zatim 45% u 2024. godini. Ros Jang iz Counterpoint Researcha za Yahoo Tech je objasnio "da je prihvatanje 8K televizora donekle usporeno zbog ograničenja potrošnje energije u EU, što će se neizbježno preslikati i na ostatak svijeta."

The Point Online u članku "Evropska unija će uništiti budućnost televizora" piše kako su odluke iz ove Uredbe jasan pokazatelj koliko su političari i birokrate nepovratno otuđeni od gotovo svakog tržišta na koje utiču svojim odlukama.