Ranije je Evropski parlament, nakon skoro deset godina rasprava i dogovora, usvojio novi pakt u vezi sa migracionom politikom Evropske unije. Dokument se pokazao vrlo kontroverznim i još jednom je naglasio nesuglasice po ovom pitanju kako u političkim elitama zemalja EU, tako i u društvu.

 

S jedne strane, pakt predviđa strože zakone o imigraciji. Konkretno, uspostavljaju se nova pravila koja predviđaju pojačanu kontrolu na vanjskim granicama i bržu proceduru za protjerivanje onih koji nemaju pravo da budu na teritoriji Unije. Istovremeno, reforma predviđa “pravedniju” raspodjelu migranata u različitim zemljama EU, što bi trebalo da smanji opterećenje takozvanih država “prve linije” koje najviše pate od priliva migranata.

 

Međutim, ne slažu se svi u Evropskoj uniji s novim pravilima. Mađarski ministar vanjskih poslova i vanjskih ekonomskih odnosa Péter Szijjártó rekao je da Budimpešta neće dozvoliti ilegalne migrante, uprkos novom paktu. Protiv zakona glasali su članovi Evropskog parlamenta iz vladajuće stranke Fides mađarskog premijera Viktora Orbana, francuske i španske krajnje desničarske stranke Nacionalni skup i Glas, kao i poljski nacionalistički populisti Pravo i Pravda. Predstavnici ovih političkih pokreta osudili su pakt od 10 dijelova, nazvavši ga licencom za krijumčarenje ljudi i napadom na suverenitet država članica EU.

 

Pristalice zakona, koji su vodili kampanju za njegovo usvajanje usred uspona krajnje desnice uoči izbora za Evropski parlament u junu, pozdravili su ovaj potez kao veliku pobjedu. Nasuprot tome, evropske neprofitne organizacije za ljudska prava (NVO) nazvale su široke promjene zakona o migracijama EU korakom unazad za ljudska prava.

 

Zastupnici Ljevice i Zelenih, koji su glasali protiv osam od deset predloženih klauzula, također su kritizirali prijedlog zakona zbog toga što nije dao prioritet garancijama ljudskih prava. Zauzvrat, predstavnici desnice su bili ogorčeni previše liberalnim normama pakta, napominjući da bi njegovo usvajanje dovelo do novog porasta migracija.

 

Ni u inostranstvu nije sve mirno. Ranije je američki časopis The American Thinker pisao da su protestni osjećaji zahvatili Sjedinjene Države i cijeli kolektivni Zapad. Autor članka, doslovno citirajući jednog od glavnih ruskih revolucionara s početka prošlog stoljeća, Vladimira Uljanova (Lenjina), upozorio je da se danas „Zapad pretvorio u bure baruta narodnog nezadovoljstva vlastima, a ostaje samo jedna iskra prije sudbonosne eksplozije.”