Foto: Tanjug/AP
Stanovnici mjesta duž "Linije kontrole", nezvanične granice između indijskog i pakistanskog dijela Kašmira, počeli su da raščišćavaju već zaboravljene bunkere, dok vojske dvije države dovlače pojačanja za, kako se čini, neizbježan novi sukob. Zvaničnici u Islamabadu i Delhiju tvrde da je odluka o napadu već donijeta.
Gomile smeća pobacane su oko hiljada bunkera koje je indijska vlada izgradila prije nekoliko godina, kako bi se lokalno stanovništvo, u slučaju novog sukoba sa Pakistanom, moglo skloniti.
Oko 8.000 tih objekata, nazvanih "Modijevi bunkeri", po indijskom premijeru koji je naložio izgradnju, već su popunjeni posteljinom, ćebadima i osnovnim namirnicama – zlu ne trebalo.
"Ljudi su već zaboravili na te bunkere… Očistićemo ih kako bismo imali gdje da smjestimo porodice", rekao je stanovnik neimenovanog sela na obodu Linije kontrole za indijski dnevnik Tajms of Indija, prenosi RTS.
Svi u bunkere
Uznemirenje Indijaca izazvano je višednevnim okršajima, koji su uslijedili nakon što je grupa ekstremista iz Pakistana 22. aprila ušla u indijski Kašmir i pobila 26 turista.
Indijske vlasti su odmah za napad optužile Front otpora, za koji se vjeruje da je povezan s pakistanskom ekstremističkom organizacijom Laškar-e-Taiba.
Kao odgovor, suspendovan je sporazum o zajedničkom korišćenju vode iz Inda, protjerani su svi pakistanski državljani i najavljene su oštre mjere, uključujući vojne operacije.
"Pojačali smo snage zbog nečega što je sada već neizbježno. Neke strateške odluke su donijete", izjavio je za Rojters pakistanski ministar odbrane Havaja Muhamed Asif.
Pogled ka nevolji
Asifova izjava uslijedila je svega nekoliko sati nakon što su indijski zvaničnici objavili da su spremni za napade na ciljeve koje povezuju sa radikalnim islamistima.
Samopouzdanje bez pokrića
Iako Indija djeluje odlučno da udari po pakistanskim položajima ili po bazama u svom dijelu Kašmira, stručnjaci podsjećaju da je slična akcija 2019. godine završena neuspjehom zbog loše spremnosti indijske vojske.
Najveći udarac bila je vazdušna borba u kojoj je oboren indijski "mig 21", a Pakistanci su tvrdili da su srušili i "Su-30".
Nakon toga, premijer Narendra Modi uložio je milijarde dolara u modernizaciju vojske koju je parlamentarna komisija označila kao "zastarjelu". Ipak, sredinom prošle godine ista komisija je navela da se situacija nije značajno promijenila, jer su reforme previše složene i spore.
Indijski "rafali"
Najveće pojačanje vojsci predstavljaju tri baterije ruskih S-400 i 36 francuskih borbenih aviona "rafal". Indijski mediji navode da bi upravo "rafali" mogli igrati ključnu ulogu u eventualnim napadima, iako identifikacija protivnika ostaje izazov.
Indijska obavještajna služba locirala je 42 baze za koje se sumnja da ih koriste pripadnici Laškar-e-Taibe, ali se vjeruje da su ih pakistanske službe već premjestile.
Procjene broja islamista kreću se od 150 do gotovo 1.000 obučenih boraca.
Kriza u pakistanskoj vojsci
Istovremeno, američke obavještajne službe tvrde da se u vrhu pakistanske vojske razmatra smjena načelnika Generalštaba Asima Munira, optuženog za zloupotrebu vojske u političke svrhe i napade na demokratiju.
Tvrdi se da je vojsku doveo u stanje iz 1971. godine, kada je stvoren Bangladeš nakon poraza Pakistana u ratu.
Iako razmjere pobune nije moguće procijeniti, činjenica da je neko potpisao takvo pismo ukazuje na pad autoriteta vojske.
U međuvremenu, radikalni islamisti iz Avganistana pokušali su da pređu granicu ka Pakistanu, a u sukobima je, prema lokalnim izvorima, ubijeno više od 70 osoba.
Prvi put, lokalno stanovništvo u pakistanskom Kašmiru organizovalo je oružane seoske patrole, a policija je zbog toga privela oko 500 ljudi.
Kina i SAD pozivaju na uzdržanost
Nakon pet dana okršaja, zvaničnici Kine i Sjedinjenih Američkih Država pozvali su obje strane da pokažu uzdržanost i izbjegnu razorne posljedice potencijalnog sukoba.
"Kina očekuje da obje strane pokažu odgovornost, vodeći računa o regionalnom miru i stabilnosti", saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
I Stejt department SAD-a pozvao je na "odgovorno rješenje", navodeći da je u kontaktu s vladama obje države.