Nacionalne hitne službe potvrdile su da su dvije osobe poginule u napadima dronovima u blizini Kupjanska, istočno od grada Harkiva – područja koje se već mjesecima nalazi pod intenzivnim ruskim napadima. U samom Harkivu, koji je također često na meti, zabilježeno je najmanje 17 eksplozija u 20-minutnom napadu dronovima, u kojem su ranjene tri osobe, izjavio je regionalni guverner Oleh Sinehubov.

U jugoistočnom gradu Krivij Rih, ruske snage izvele su kombinirani napad raketama i dronovima. Kako je saopćio šef gradske vojne uprave Oleksandr Vilkul, grad je ostao bez struje i vode, a više osoba je povrijeđeno.

U Kijevu su tokom noći aktivirane jedinice protuzračne odbrane, potvrdio je gradonačelnik Vitalij Kličko, dodajući da nema izvještaja o žrtvama ili većoj materijalnoj šteti.

Ovi napadi dolaze u trenutku kada i Rusija i Ukrajina pojačavaju intenzitet međusobnog granatiranja, naročito na strateške infrastrukture. Prošle sedmice zabilježen je rekordan broj lansiranih ruskih dronova, dok je Ukrajina nastavila s napadima na ruske energetske objekte.

Putin nastavlja rat dok ne ostvari ciljeve

U međuvremenu, kako javlja agencija Reuters, ruski predsjednik Vladimir Putin planira nastaviti rat u Ukrajini sve dok Zapad ne pristane na mirovne pregovore pod ruskim uvjetima. Tri izvora bliska Kremlju tvrde da bi Putin mogao dodatno proširiti teritorijalne zahtjeve ukoliko ruske snage nastave napredovati.

Prema istim izvorima, Putin nije impresioniran najavama novih sankcija američkog predsjednika Donalda Trumpa i smatra da je Rusija spremna izdržati dodatni pritisak zahvaljujući jačanju vojske i otpornosti ekonomije. Također vjeruje da Zapad do sada nije pokazao ozbiljnu volju za mirovnim pregovorima.

Ruski lider, prema navodima izvora, zahtijeva pravno obavezujuće garancije o povlačenju NATO-a sa istoka, neutralni status Ukrajine, ograničenje njenih oružanih snaga i priznanje ruskih osvojenih teritorija, uključujući Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporižje i Herson.

Iz Kremlja poručuju da zasad ne postoje čvrsti temelji za mir, već samo nejasni diplomatski kontakti. Iako su Trump i Putin nekoliko puta razgovarali telefonski, te se američki izaslanik Steve Witkoff više puta sastajao s ruskim predsjednikom, konkretni rezultati tih razgovora izostali su.

Eskalacija moguća, prijetnja sukoba velikih razmjera

U posljednja tri mjeseca, ruske snage su prema interaktivnoj karti DeepStateMap zauzele dodatnih 1.415 kvadratnih kilometara teritorije. Prema izvorima bliskim Kremlju, "apetit raste", a u slučaju slabljenja ukrajinskih snaga, Moskva bi mogla proširiti ofanzivu na Dnjepropetrovsku, Sumsu i Harkivsku oblast.

Američki zvaničnici upozoravaju da je oko 1,2 miliona ljudi ranjeno ili ubijeno u dosadašnjem toku rata, čime se sukob u Ukrajini svrstava među najsmrtonosnije u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Iako predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da ruska ljetna ofanziva ne ide po planu, ukrajinski vojni zvaničnici priznaju brojčanu nadmoć ruske strane, ali i ističu da nanose teške gubitke neprijatelju.

Od dolaska Trumpove administracije, odnosi SAD-a i Rusije su se promijenili. Iako Trump nastoji obnoviti dijalog i nekoliko puta je pohvalno govorio o Putinu, konkretan dogovor o prekidu vatre još uvijek nije postignut.

Trump je najavio moguću isporuku dodatnog naoružanja Ukrajini, uključujući sistem Patriot, te uvođenje novih ekonomskih mjera, uključujući carine i sankcije protiv zemalja koje kupuju ruske energente.

Uprkos sveobuhvatnim sankcijama, ruska ekonomija ostaje stabilna, a ratna industrija prema tvrdnjama ruskih izvora i dalje nadmašuje zapadne saveznike u proizvodnji streljiva. Kremlj računa na dugoročnu izdržljivost i smatra da će, ako Ukrajina oslabi, uslijediti nova osvajanja.

Kako tvrde izvori iz Kremlja, "rat će se nastaviti", a opasnost od eskalacije i mogućeg direktnog sukoba dviju nuklearnih sila ostaje visoka.