U takvom scenariju, Šmit je najavio da se međunarodna zajednica ne bi potpuno pomakla iz BiH, ali da bi bila u pozadini u slučaju "izazovnih situacija" jer, dodao je, još vide potencijalne opasnosti za mir i stabilnost.

Rekao je da je BiH potreban fer balans između tri naroda i ostalih da nađu rješenje.

"Nije lako naći taj balans između etničkih grupa. Hrvata oko odluke Ustavnog suda, na primjer, izbora članova Predsjedništva BiH, što su neki od problema", priznao je Šmit.

Ovakva poruka, logično, protumačena je na više načina.

Iz Republike Srpske, odakle ne priznaju Šmita za visokog predstavnika u BiH jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN, poručili su da on svakako nelegalno obavlja tu funkciju i da OHR zapravo i nema zvaničnog predstavnika.

I Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, rekao je da Šmita niko nije imenovao i da ne postoji mogućnost da nametne odluku kojom bi riješio krizu u zemlji, a sve povodom pojedinih najava da bi Šmit trebalo da nametne određene odluke i zakone, prije svega o imenovanju novog ministra bezbjednosti BiH.

Sva mišljenja po ovom pitanju su realna, smatraju oni koji prate dešavanja u BiH, počevši od toga da je Kristijan Šmit vjerovatno posljednji izdanak OHR u BiH, bar u ovom formatu.

"I teško da će poslije Šmita doći novi visoki predstavnik. Zemlja, istina, puževim korakom ide ka EU i sigurno da sa ovom kancelarijom neće postati članica EU. Ali taj put je dug, popločan političkim trnjem", kaže analitičarka Tanja Topić.

Ipak, pored uvjerenja da će Šmit biti zadnji visoki predstavnik u BiH, Topićeva smatra da njegov mandat neće biti okončan baš toliko skoro.

"Slijedeći sadašnje prilike, to bi moglo potrajati, u pesimističnoj verziji, još jednu deceniju", navodi Topićeva za "Nezavisne novine".

I za političkog analitičara Srećka Latala rano je govoriti o periodu kraja Šmitovog boravka u BiH. Prvo, kako kaže, treba da sačekamo i čujemo Šmitovo pojašnjenje i konkretne korake na kojima bazira svoje najave o odlasku OHR-a iz BiH.

"To što je rekao da će se potruditi da bude zadnji visoki predstavnik u BiH može se protumačiti takođe kao neki signal da je spreman da nametne neka nova rješenja. Mislim da je ključni način da Šmit zaista bude posljednji visoki predstavnik da se mi u BiH sami potrudimo da nam više ne trebaju ni visoki predstavnici ni EUFOR", kaže Latal.

A to trenutno, dodaje, nije tako.

"Dok je situacija ovakva ili se pogoršava,  bojim se da to tjera i visokog predstavnika i ostatak međunarodne zajednice da nastave da se fokusiraju na BiH, da budu prisutni ovdje. Mislim da je više-manje jasno, ukoliko Narodna skupština RS pokuša da donese novi ustav Republike Srpske, da će to biti još jedan razlog koji će natjerati visokog predstavnika da ostane ovdje", naglasio je Latal za "Nezavisne novine".

Novinar Dragan Maksimović nije mogao da odgovori da li se nakon Šmita zatvara OHR u BiH, a uvjeren je da to ne znaju ni oni koji direktno odlučuju o tome.

"Ali da je posljednji u ovom obliku kakav je bio zadnjih 30 godina, to je sigurno", smatra Maksimović.

Svoje mišljenje zasniva na, kako kaže, "raspakivanju Dejtona koje se dogodilo u Ohaju".

"To je potvrdilo poraz svih 'međunarodnih' politika. Sav narativ o građanskoj BiH, o jedinstvenoj državi, raspao se u par izjava kako međunarodnih predstavnika, tako i naših prvih komšija. Problem je što su sve to trebali da rade prije 20 godina, da u pregovorima krenu od onoga šta je svačiji interes, a ne da izigravaju cirkusante, gurajući sve to pod tepih. Niko ne treba biti iznenađen američkom i EU politikom koje su jasno rekle - ne zanima nas, dogovorite se. I dok se to ne desi, kakav god dogovor bio i koliko god dugo trajao, samo ćemo se mrcvariti ukrug", zaključio je Maksimović u razgovoru za "Nezavisne novine".

Kristijan Šmit, koga Srpska ne priznaje, osmi je visoki predstavnik u BiH od rata naovamo.