Iako ne posjeduju velike teritorije i ne obiluju prirodnim resursima poput nekih većih država, Cvijanović je istakla da Republika Srpska posjeduje sjajan ljudski potencijal, najvažniji resurs današnjice, bez kojeg nema ni inovacija, ni novih tehnologija, a samim tim ni dugoročno održivog privrednog razvoja.

 

- Naravno, zadatak institucija jeste da to prepoznaju i da obezbijede adekvatne uslove i podsticajno okruženje za naučnotehnološki progres i razvoj novih ideja. Da bismo ispunili ove uslove, prije nekoliko godina smo reorganizovali našu Vladu i formirali Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo. Praktično smo na jednom mjestu spojili one resore koji su ključni za podsticanje inovacija i privrednog razvoja kroz upotrebu novih tehnologija - naglasila je Cvijanović.

 

Ona je naglasila da, u skladu sa potrebama društva, jedan od primarnih ciljeva Ministarstva jeste usklađivanje obrazovne politike sa potrebama tržišta rada, kao i sa globalnim tehnološkim trendovima.

 

Prema njenim riječima, to podrazumijeva stalno prilagođavanje i sprovođenje reformi obrazovnog sistema koje su kratkoročno bolne, ali svakako dugoročno neizbježne i korisne.

 

- Potpuno smo svjesni potrebe da se kroz modernizovani proces obrazovanja mladi pripremaju za kontinuirano sticanje znanja i vještina, znajući da će neki od postojećih poslova biti zamijenjeni novim koji će se u međuvremenu pojaviti. To praktično znači da će oni koji tek postaju školarci raditi neke poslove koji u ovom trenutku ne postoje i koji se ne nalaze na današnjem tržištu rada - pojasnila je Cvijanović.

 

Ona je dodala da je Republika Srpska, s ciljem podsticanja novih ideja i inovativnih aktivnosti, pokrenula nekoliko projekata.

 

- Јedan od glavnih projekata jeste izgradnja prvog Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci, glavnom gradu Republike Srpske, gdje tamošnji Univerzitet dobija centralnu lokaciju na kojoj će se okupljati studenti, istraživači, mladi naučnici i preduzetnici. Ovo treba da postane pokretač poslovnog društva i razvoja savremenog preduzetništva zasnovanog i vođenog na znanju i novim tehnologijama - naglasila je predsjednica Republike.

 

Pored toga, podsjetila je ona, u maju ove godine potpisan je Memorandum o razumijevanju sa partnerima iz Izraela s ciljem uspostavljanja Sajber akademije, u okviru koje će studenti iz Republike Srpske biti obučavani za sticanje znanja i vještina iz oblasti kibernetičke bezbjednosti.

 

- Značaj ovog projekta je u potpunosti opravdan s obzirom na to da statistike pokazuju da je u ovoj godini na globalnom nivou nedostajalo oko 3,5 miliona stručnjaka iz oblasti kibernetičke bezbjednosti, dok na jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije još nedostaje 400.000 stručnjaka - pojasnila je Cvijanović.

 

Ona je ukazala da je održavanje regionalne političke stabilnosti jedan od preduslova za ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.

 

- Sve aktivnosti o kojima danas razgovaramo zahtijevaju umrežavanje, interakciju, saradnju i razmjenu znanja, kako na regionalnom tako i na globalnom nivou. Stoga, jedan od prioriteta je da institucije Republike Srpske uživaju u efektima nesmetane saradnje i čvršćih ekonomskih veza unutar BiH i sa nama susjednim zemljama - ocijenila je Cvijanović.

 

Ona je navela da su sve ove zemlje na putu ka Evropskoj uniji, iako su nejednako udaljene od cilja da postanu zemlje članice.

 

- Istovremeno, zalažemo se za jaču ekonomsku integraciju Zapadnog Balkana, koji je najbrže rastući region u Evropi. Sa trenutnom stopom rasta, našim potencijalom i kapacitetima u energetskom sektoru, rastućom turističkom industrijom, poboljšanom regionalnom infrastrukturom i mnogim drugim rastućim oblastima uključujući grane zasnovane na novim tehnologijama i inovacijama, privreda zemalja Zapadnog Balkana, koja obuhvata tržište od 20 miliona ljudi, mogla bi postati više nego dvostruko ili čak trostruko veća u narednih deset godina - istakla je predsjednica Republike Srpske.

 

Stoga, naglasila je ona, regionalne inicijative kao što su Mini Šengen ili "Otvoreni Balkan" samo će doprinijeti regionalnoj snazi, te značajno doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju svake zemlje u regionu.

 

- Zato se nadam da nećemo propustiti priliku i dozvoliti da nas neka politička kratkovidost spriječi da isto i ostvarimo. Mislim da je za nas važno da svim potencijalnim investitorima i partnerima iz cijelog svijeta ukažemo na ove činjenice. Ovo je najbolji način da se postepeno dekonstruiše stereotipni imidž Balkana kao trajno nestabilnog regiona neprivlačnog za strane investitore - rekla je Cvijanović u obraćanju na Forumu u Јerusalimu.

 

Ona je ocijenila da je mnogo posla pred svima i da ništa nije unaprijed zadato.

 

- Od naše sposobnosti da se nosimo sa izazovima i predrasudama, te da uhvatimo korak sa savremenim ekonomskim trendovima, zavisiće dugoročan razvoj i ekonomska budućnost svih naših zemalja u regionu. Vjerujem da smo lekcije iz teške prošlosti naučili i da ćemo zajedno nastaviti da gradimo bolju i uspješniju budućnost - zaključila je Cvijanović.

 

Ona je čestitala domaćinima i organizatorima na odličnoj organizaciji ovog sjajnog događaja i zahvalila što su uspjeli da okupe značajan broj učesnika što je bio veliki izazaov s obzirom na globalno složenu pandemijsku situaciju.

 

U radu ovog međunarodnog forumu, između ostalih, učestvovali su ministar inovacija, nauke i tehnologija Izraela Orit Farkaš Hakoen, ministar odbrane Albanije Niko Peleši i bivši premijer Rumunije Viktor Ponta.