Lifestyle
23.09.2021.
09:22
Crijevna flora diktira koliko ćemo kilograma izgubiti, nema jedinstvenog recepta
Izvor: N1
0
Foto: pixabay
U posljednje vrijeme mnogo je studija koje istražuju ulogu crijevnih bakterija u našem zdravlju - posebno u kontekstu metaboličkih poremećaja poput gojaznosti.
Medical New Today pisao je ove sedmice o studiji koja proučava kako neke crijevne bakterije mogu uticati na regulaciju tjelesne težine.
Sada, novo istraživanje s Odjeljenja za ishranu, vježbanje i sport na Univerzitetu u Kopenhagenu u Danskoj ispituje kako naši pojedinačni crijevni mikrobiomi mogu otkriti jesmo li, i u kojoj mjeri, u stanju izgubiti višak kilograma prateći određene smjernice.
„Humane crijevne bakterije su povezane sa sve većom prevalencijom gojaznosti, a naučnici su počeli istraživati mogu li crijevne bakterije imati ulogu u liječenju gojaznosti, objasnio je koautor studije, profesor Arne Astrup.
„Ali tek sada imamo napredak koji pokazuje da određene vrste bakterija imaju odlučujuću ulogu u regulaciji težine“, kaže profesor.
Nalazi studije objavljeni su u International Journal of Obesity.
Odnos crijevnih bakterija ključan je za reguliranje težine
U studiji je učestvovalo 54 učesnika. Od toga, 31 osoba trebala je slijediti novu nordijsku ishranu, koja je skup danskih nacionalnih smjernica o ishrani koje promovišraju konzumiranje voća, povrća, vlakana i integralnih žitarica. Svrha ovog načina ishrane je da pomogne u skidanju viška kilograma i održavanju zdravog indeksa tjelesne mase (BMI).
Ostalih 23 učesnika slijedilo je prosječnu dansku ishranu, koja obično uključuje više mesa i prerađene hrane.
Svi učesnici su se pridržavali svoje ishrane ukupno 26 sedmica. Na kraju ovog perioda, 31 osoba na novoj nordijskoj dijeti izgubila je u prosjeku 3,5 kilograma, dok je ostalih 23 izgubilo u prosjeku 1,7 kilograma.
Međutim, iako se pokazalo da je nova nordijska dijeta efikasnija u promovisanju gubitka težine od generalno uobičajene dijete, istraživači su takođe primijetili da su individualni bakterijski profili crijeva učesnika imali važnu ulogu.
Profesor Astrup i njegove kolege su primijetili da su učesnici koji su imali veći odnos bakterija Prevotella-Bacteroides izgubili veću težinu kada su slijedili novu nordijsku dijetu u poređenju s ljudima koji su se pridržavali prosječne danske dijete.
U isto vrijeme, ljudi s niskim postotkom bakterija Prevotella-Bacteroides nisu izgubili više na težini kada su slijedili novu nordijsku ishranu.
Istraživači su takođe primijetili da oko polovine populacije ima veći udio Prevotella-Bacteroides.
Samo 50 posto populacije će vjerojatno skinuti višak kilograma ako slijedi nove danske preporuke o ishrani, dok će kod druge polovine to ostati nepromijenjeno.
„Studija pokazuje da će samo oko polovine populacije izgubiti na težini ako se hrani u skladu s danskim nacionalnim preporukama o ishrani i jede više voća, povrća, vlakana i integralnih žitarica. Čini se da druga polovina populacije nema nikakvu korist od promjene ishrane “, kaže prvi autor studije profesor Mads Fiil Hjorth.