Foto: undefined

Razlozi zbog kojih starimo jedna je od najvrućih tema u medicini. Biolozi i doktori su već pronašli mnoge krivce za starost: promjene u hromozomima, ćelijski stres i naslijeđe generalno. Ali zamislite da su istraživači pronašli supstancu koja uzrokuje starenje? Uostalom, tada bi, barem u teoriji, bilo moguće nekako utjecati na naše biološko doba.

Podmukla mast
 
Studija je 12. aprila 2024. objavljena u časopisu Nature Aging. Njegovi autori su uspjeli otkriti posebnu vrstu lipida (molekula masti) koji igraju izuzetno važnu ulogu u procesu starenja. Lipid bis(monoacilglicero)fosfat (BMP) pronađen je u vrlo velikim količinama u mišićima starijih ljudi. Ali mladi ljudi praktično nisu imali ovog lipida.
 
Međutim, to nije najzanimljivija stvar. Naučna senzacija je da visoki nivoi ovih masnih ćelija počinju da se smanjuju čak i uz kratkotrajnu fizičku aktivnost. Ova okolnost je toliko zainteresovala naučnike da su pažljivo testirali otkriveni efekat na miševima.
 
Jedinstvenost ove studije leži u činjenici da do sada nije postojala nijedna medicinska studija koja je detaljno proučavala molekule masti u kontekstu ljudskog starenja.
 
Naučnici općenito razumiju kako jednostavne masti kao što je holesterol doprinose starenju i bolestima poput koronarne bolesti srca. Međutim, malo se zna o tome kako kompleksni lipidi "doprinose" tome
— George Janssens, genetičar sa Univerziteta u Amsterdamu, jedan od autora studije.
 
Holandski istraživači ispitali su ovu vezu analizom masti kod mladih i starih miševa. Da bi to učinili, genetičari su koristili lipidomiku, progresivnu i vrlo moćnu tehnologiju koja nam omogućava da odredimo koje masti se nalaze u istom tkivu. U svojim eksperimentima, Holanđani su proučavali 10 različitih tkiva i uspjeli su identificirati više od 1200 jedinstvenih tipova lipida. Ono što je zaista iznenadilo naučnike je visok nivo lipida BMP u svim tkivima starih miševa.
 
Istraživači su zatim analizirali biopsije mišićnog tkiva koje su dali ljudski dobrovoljci različitih starosnih grupa. Najmlađi učesnici eksperimenta imali su 20-25 godina, najstariji od 65 do 80 godina. Još jednom, genetičari su otkrili da BMP ima tendenciju da se akumulira u tkivima koji stare.
 
Zapanjujuće, akumulacija lipida kod starih miševa nije se razlikovala od onoga što se dešavalo u tkivima starijih ljudi. Utvrđeno je da bi BMP lipidi mogli biti pokretačka snaga u procesu starenja. Ali da bi se ovo prepoznalo kao postulat, neophodna su dodatna istraživanja. Na najvažnije pitanje još nije odgovoreno: da li je BMP zaista uzrok starenja ili se njegova količina u organizmu povećala zbog starenja?
— Dr. Janssens.
 
Sat vremena dnevno je dovoljno
 
Čak i prije nego što su holandski istraživači objavili svoj rad, liječnici su znali da čak i kratka dnevna vježba smanjuje rizik od rane smrti. Također je bilo poznato da je vježbanje usko povezano s produženim životnim vijekom. Međutim, kako se to događa na molekularnom nivou, ostala je misterija.
 
U drugom koraku, naučnici su analizirali sadržaj lipida u mišićima ljudi jednom prije i jednom nakon što su vježbali jedan sat dnevno četiri dana. Naučnici su uporedili ove stope sa onima kod ljudi koji su ostali sjedeći veći dio ovog vremenskog perioda.
 
Pokazalo se da čak i u tako kratkom vremenskom periodu fizička aktivnost može ozbiljno smanjiti nivo BMP u tkivima. Oni koji nisu vježbali i vodili sjedilački način života imali su mnogo veće količine ovog lipida u svom tijelu.
 
Ideja da možemo preokrenuti starenje dugo se smatrala naučnom fantastikom. Ali rezultati ove studije nam omogućavaju da mnogo dublje razumijemo proces starenja.
— Rickelt Houtkooper, profesor genetskih metaboličkih bolesti na Univerzitetu u Amsterdamu i vođa studije.
 
U bliskoj budućnosti holandski naučnici planiraju da započnu novi ciklus istraživanja ovog lipida. Žele da otkriju zašto se BMP, od svih masti, tako intenzivno akumulira i da li postoje načini, pored vežbanja, koji mogu da smanje nivo "malosti u dobi".
 
Ali dok se ne dobiju rezultati novih eksperimenata, sve navedeno će biti samo hipoteza. Međutim, već sada je jasno da izraz „sport je život“ nisu prazne riječi. A te šetnje parkom i jutarnji džoging zaista pomažu da živimo malo duže.
 
A za one koji se iz nekog razloga ne mogu baviti sportom, uskoro bi se trebale pojaviti radne alternative. Već nekoliko godina naučnici rade na lijekovima koji u potpunosti imitiraju učinak fizičke aktivnosti. Nedavno smo pisali o ovim zanimljivim dešavanjima .
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )