Naime, u ovom izvještaju se ističe kontrast između zemalja srednje i istočne Evrope i onih u zapadnoj Evropi u različitim digitalnim domenima.

 

Prema izvještaju "IKT sektor u zemljama CEE kao regionalni pokretač rasta", države srednje i istočne Evrope sve više ulažu u istraživanje i tehnološki napredak.

 

Kako je u razgovoru za "Nezavisne novine" kazao Slobodan Dragičević, sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije u Privrednoj komori RS, prostor BiH, ali i zemalja  regije, prepoznat je kao prostor gdje strane kompanije otvaraju svoje filijale i koriste intelektualnu snagu pojedinaca koji su iz BiH.

 

"Realna situacija je da se naše informaciono-komunikaciono-tehnološke kompanije razvijaju na osnovu aktivnosti koje rade na stranim tržištima i dobijaju poslove kao veoma povjerljive i pouzdane kompanije", rekao je Dragičević,

 

Istakao je da Vlada mora da povede računa o IKT sektoru, jer nam nedostaje strateški pristup prije svega institucija i rad na implementaciji tih strategija.

 

"Da bismo imali preduslove da budemo silicijumska dolina, moramo djelovati strateški, moramo koristiti resurse naših fakulteta na drugačiji način. Dobar put je formiranje naučno-tehnološkog parka, međutim, on će biti realizovan u budućnosti, što ne daje osnovu za narednih nekoliko godina, gdje će se stručnjaci moći okupljati i gdje bi moglo doći do razvoja startapa i spin-of poslovanja", naveo je Dragičević, dodajući da stručnjaci iz IKT sektora pripadaju mlađim generacijama, te da ne shvataju nemogućnost djelovanja naših institucija.

 

Istakao je da kod nas ne postoji jasan plan digitalizacije javne uprave i razvijanja servisa za građane i privredu, jer se sve rješava pojedinačno.

 

"Potrebno je razvijati servise za sve, a ne parcijalno", naveo je Dragičević.

 

Na pitanje kako će vještačka inteligencija imati uticaj na IKT sektor kod nas Dragičević navodi da od toga ne treba bježati, jer je to alat koji može da ubrza rad.

 

Tatjana Vučić, savjetnik za korporativnu stratešku izvrsnost, rekla je za "Nezavisne novine" da domaće kompanije iz IKT sektora predstavljaju servis za strane kompanije.

 

"Domaće kompanije iznajmljuju ljude da rade na projektima koji su svjetskog kalibra. Naši ljudi bivaju plaćeni po naših cijenama ili malo bolje i oni su iznajmljeni", kazala je Vučićeva, dodajući da tek oko 10 odsto kompanija iz IKT sektora u BiH stvara svoj proizvod.

 

"To su kompanije koje prave svoje softvere, a te kompanije možemo nabrojati na prste jedne ruke", istakla je Vučićeva.

 

Dodala je da te kompanije prave softver uglavnom za institucije, kompanije, digitalizaciju preduzeća unutar BiH.

 

"Zbog toga je kompleksno pitanje razvoja IKT sektora u BiH. Ako gledamo koliko je kompanija otišlo u outsource industriju, dakle u iznajmljivanje radne snage za velike svjetske kompanije, onda to znači da mi ne razvijamo svoj, bh. IKT sektor, već razvijamo IKT sektore stranih zemalja", navela je Vučićeva, dodajući da po tome mi ne razvijamo sopstveni IKT sektor, već ulažemo u ljude koji će raditi na razvoju IKT sektora drugih zemalja.

 

Istakla je da kada govorimo o digitalizaciji javnog sektora, to će se morati riješiti u narednih nekoliko godina, jer, kako ističe, u jednom trenutku više neće biti pitanje da li nešto želimo da uvedemo nego ćemo morati to da uradimo.

 

"Kroz neko vrijeme država neće imati izbora jer nećemo moći uraditi nijednu transakciju sa nekom razvijenijom državom", kazala je Vučićeva.

 

Naglasila je da je BiH, kada je riječ o digitalizaciji javne uprave, afričko pleme u odnosu na razvijenije zapadne države.

 

Kada je riječ o pojavi vještačke inteligencije, Vučićeva ističe da se postavlja pitanje vrednovanja programera.

 

"Razne AI alatke čine da programeri koji su juniorskog tipa postaju bezvrijedni", zaključila je Vučićeva.

 

Ekonomski analitičar Admir Čavalić rekao je za "Nezavisne novine" da naš IKT sektor ima potencijal, ali da se on veže za "outsourcing".

 

"Naše kompanije uglavnom djeluju kao jeftina radna snaga za strane kompanije i za međunarodne projekte. To nije loše per se, jer to podrazumijeva da imamo potrebna znanja, ali još nismo preuzeli tu poziciju koja će generisati ekonomske vrijednosti", kazao je Čavalić, dodajući da je kod nas prisutna nepotpuna digitalna infrastruktura.

 

"Tu je najveća odgovornost na pružaocima tih usluga, jer trebamo veće brzine interneta, napredniju digitalnu infrastrukturu, generalno veću pouzdanost u digitalne sisteme i bolje umrežavanje”, rekao je Čavalić, ističući da je to sve neophodno da bi BiH postala zanimljiva velikim IKT kompanijama.