Naime, u planovima koji će ovih dana biti objavljeni za naredni budžetski period EU od 2028. do 2034 težak najmanje 1,2 hiljade milijardi evra, planirano je da se zemljama članicama koje budu nazadovale u ovim oblastima uskrate sredstva iz budžeta, što je prvi put da se Brisel odlučuje na ovakav korak.

I do sada novac iz Brisela je uskraćivan Mađarskoj zbog njenog nazadovanja u ovim oblastima, ali sada će, ako prijedlog Komisije prođe, ovi uslovi biti direktno ugrađeni u tekst zakona, što bi, kako pišu briselski mediji, zemljama poput Mađarske moglo uskratiti desetine milijardi evra sredstava. Podsjećanja radi, više od 40 odsto budžeta Mađarske ovisno je o EU finansiranju.

Ova namjera Komisije odraziće se i na zemlje našeg regiona, jer je teško očekivati da će Komisija kažnjavati vlastite članice, a da će gledati kroz prste zemljama kandidatima.

Briselski "Politico", na primjer, piše da su vidjeli finski tekst u vezi s komentarima oko novog budžeta, u kojem se insistira da se restrikcije moraju odnositi na sve programe, što logično znači i na programe za zapadni Balkan.

Kako piše ovaj list, Komisija želi da prekine sa sadašnjim rješenjima da pojedine zemlje članice kojima su uskraćena neka sredstva preusmjere sredstva s drugih stavki.

Ako je ovo tačno, to znači da će veza između novca i poštovanja vladavine prava biti eksplicitno navedena kao uslov za novac.

Nekoliko zemalja EU, posebno onih s najdubljim džepovima, odnosno koje najviše doprinose budžetu EU, podržalo je jačanje veze između vladavine prava i finansiranja u svojim podnescima Komisiji prije prijedloga budžeta. Nakon njegovog objavljivanja, zemlje članice će započeti međusobne pregovore o konačnom tekstu, koji neće biti poznat najranije do 2027. godine.

Iako se novi principi počinju primjenjivati tek za tri godine, može se očekivati da će se ove ideje početi primjenjivati i ranije.

Zapadni Balkan je već iskusio dio novih postroženih kriterijuma kroz Plan rasta. BiH nije dobila sredstva jer nije predala plan reformi, a u ranijem periodu novac se često davao "na lijepe oči", bez striktne provjere kako će se sredstva iskoristiti. Sudeći prema namjerama Brisela, sadašnja već postrožena pravila u vezi s ovim sredstvima iz Plana rasta će dodatno biti opterećena uslovljavanjima koja se odnose na vladavinu prava, temeljna prava i očuvanje demokratskih standarda.

BiH već zaostaje za susjednim zemljama, posebno Crnom Gorom, koja će, kako sada stvari stoje, biti naredna, a možda i  zadnja, zemlja koja će postati članica EU.