Tako izgleda realnost u koju su nas doveli donosioci odluka koji zarađuju vrtoglavo visoke plate, dok tuđe letjelice kupe "kajmak" od polijetanja i slijetanja iz Sarajeva, Banjaluke, Tuzle i Mostara.

Dovoljno je istaći da se BiH svrstala među evropske zemlje s najdinamičnijim oporavkom avio-saobraćaja, što je navedeno u izvještaju ACI Europe - Međunarodnog vijeća aerodroma Evrope.

Naime, u prvom polugodištu 2025. zabilježen je rast broja putnika od 31,1 odsto u odnosu na isti period 2024.

"Naravno da je šteta što nemamo svoju avio-kompaniju. Ona na određeni način prihoduje u dobroj mjeri. Generalno, sve države ih imaju, a da ne ulazimo u strukturu vlasništva. Većina država subvencionira svoje avio-kompanije. EU je to zabranila, ali znate kad se to desilo? Kada su avio-kompanije toliko ojačale da mogu tako da rade", rekao je za "Nezavisne novine" Omer Kulić, doktor nauka iz oblasti avijacije.

Avio-kompanija je, dodaje, najsloženiji dio avijacije, koja se, generalno, sastoji od tri segmenta: kontrola letenja, aerodroma i aviona, odnosno avio-kompanija.

"Znači, vi ako nemate avio-kompaniju, u tom segmentu ne dobijate prihode. Vidite, nadležno ministarstvo bi moralo da se tim procesom pozabavi. Ne bih ulazio u to da li se radi na tome. Svakako, bilo bi dobro i pametno da se avio-kompanija osnuje, ali je to poprilično teško", ističe Kulić.

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da je, u suštini, ovdje slična situacija kao i kod eksploatacije prirodnih bogatstava - umjesto da sami otvaramo rudnike i koristimo vlastite potencijale, mi prepustimo koncesiju nekoj stranoj kompaniji da uz sramotno nisku naknadu zaradi milijarde, zapošljavajući minimum radne snage i često strane radnike.

"Ovdje, umjesto vlastite avio-kompanije koja bi pružala uslugu tj. prevozila putnike, dovodila turiste, zarađivala profit u BiH, zapošljavala naše građane i promovirala državu i tako dalje, mi smo sahranili domaće, a onda plaćamo koncesije strancima koji, naravno, zaradu neće ostaviti u BiH niti će zaposliti ikog domaćeg ako ne moraju", rekao je Gavran za "Nezavisne novine".

Ekonomski je, kako je dodao, ovo jako štetno za svaku normalnu ekonomiju.

"Međutim, problem je što ako bismo imali nacionalnu kompaniju kao ranije 'AirBosnu', 'BH Airlines' ili na entitetskom nivou 'AirSrpsku', s pozajmljenim muzejskim avionima, abnormalnim zapošljavanjem administracije, političkim upravljanjem i gubicima - onda to nije rješenje. Ako možemo imati nacionalnu avio-kompaniju barem kakva je 'AirSerbia' danas, onda bi to bio izvanredan potez koji bi opravdao ulaganja", ističe Gavran.

On ima zanimljiv prijedlog, koji bi značio regionalnu saradnju.

"Da su regionalni odnosi bolji i da možemo vjerovati u pravednu raspodjelu upravljanja i dobiti, ni uvezivanje regionalnih kompanija u jednu zajedničku kompaniju ili alijansu ne bi bilo loše, pa da imamo neki novi JAT gdje bi, recimo, svaka država imala barem jedan-dva aviona, a dalje bi se udjeli mogli povećavati ili smanjivati prema potrebama i spremnosti na ulaganja", pojašnjava Gavran.

Da li Ministarstvo komunicija i transporta BiH ima u planu i preduzima aktivnosti na formiranju nacionalne avio-kompanije pitanje je koje smo poslali ovom ministarstvu, ali odgovor nismo dobili.

Inače, prema odjeljku koji se odnosi na BiH, ACI Europe u izvještaju ističe da je domaće tržište poraslo 31,1 odsto u 2025, u odnosu na 4,5 odsto u evropskoj mreži i 5,6 odsto za zemlje izvan EU. U poređenju sa državama u okruženju (Hrvatska +7,5 odsto, Srbija +5,1 odsto, Crna Gora +6,9 odsto), BiH je ostvarila znatno veći rast.