Cafe.ba
Za vaš uređaj je dostupna aplikacija
Instaliraj

Sputnjik: Drži se Putina i pobijedićeš

Svijet

Izvor: Sputnik     24.11.2016 u 13:29 h 0

Sputnjik: Drži se Putina i pobijedićeš

U svijetu se bilježi novi trend - na predsjedničkim, parlamentarnim i unutarstranačkim izborima u mnogim državama pobjeđuju "simpatizeri" i "pristalice" ruskog predsjednika Vladimira Putina i zagovornici politike zbližavanja sa Rusijom: u SAD - Donald Tramp, u Francuskoj - Fransoa Fijon, u Moldaviji - Igor Dodon, u Bugarskoj - Rumen Radev.


Mnogi su bili iznenađeni pobjedom u Francuskoj autsajdera Fransoa Fijona, koji je u prvom krugu unutarstranačkih izbora za predsjedničkog kandidata Republikanaca "nadigrao"ozbiljne protivnike - bivšeg predsjednika zemlje Nikolu Sarkozija i bivšeg premijera Alena Žipea.

Fijona mediji nazivaju "prijateljem Putina" i ističu da se zalaže za dijalog sa Rusijom i ukidanje antiruskih sankcija. Istu retoriku je u predizbornoj kampanji imao i novoizabrani predsjednik Bugarske Rumen Radev.

Naravno, u Francuskoj tek slijedi drugi krug u kojem bi moglo da dođe do preokreta, ali se iz ovoga može zaključiti da je pobjeda kandidata koji se drže proruske retorike i koji pozitivno govore o ruskom predsjedniku na izborima zagarantovana.

Taj fenomen je uočen i na američkim izborima, gdje je pobijedio Donald Tramp, kandidat koji se zalaže za normalizaciju odnosa između Vašingtona i Moskve. Američki politikolozi su primjetili da su predsjednički kandidati u toj zemlji Hilari Klinton i Donald Tramp češće spominjali Rusiju i Putina, nego državni dug, poreze i zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Dok se Klintonova držala antiruske retorike i na sav glas satanizovala Putina, Tramp je govorio o normalizaciji odnosa sa Moskvom i iskazivao je divljenje prema ruskom lideru. Zbog toga su ga američki mediji prozvali "marionetom Kremlja".

"Nikada, još od početka perioda Hladnog rata, u SAD nije bilo političara koji je tako otvoreno proruski orijentisan, kao što je to Donald Tramp", komentarisala je američka štampa.

Kada je ove nedjelje govorio o reformama koje planira da sprovede novoizabrani američki predjsednik na iznenađenje mnogih nije spominjao resetovanje odnosa sa Rusijom, već se posvetio unutrašnjim pitanjima i problemima.

Tramp je, međutim, u izjavama za američke medije potvrdio da želi da nađe "zajednički jezik" sa ruskim predsjednikom, ali je istovremeno odbacio ideju bilo kakvog otopljavanja odnosa koje bi se nazvalo "resetovanjem".

Igor Dodon, koga su mnogi nazivali "proruskim kandidatom" na predsjedničkim izborima u Moldaviji, obećavao je tješnje veze sa Rusijom i strateško partnerstvo, ali je djelimično promjenio retoriku nakon što je stao na čelo države.

"Nama su potrebni dobri odnosi i sa Zapadom i sa Istokom", izjavio je novoizabrani moldavski predsjednik.

Ali, takav stav je očekivan, pa i opravdan jer je moldavsko društvo prilično podjeljeno na jake "proruske" i proevropske struje.

"Mi ne možemo sebi da dozvolimo smanjivanje saradnje sa EU, niti raskid sporazuma o asocijaciji sa EU. Nama ovdje nije potreban ukrajinski Majdan", rekao je Dodon.

Kakvu će politiku novoizabrani predsjednici SAD, Bugarske i Moldavije voditi vrijeme će pokazati, ali nema sumnje da su "faktor Putin" i proruska retorika imali ogroman uticaj na rezultate izbora u njihovim zemljama.

Ruski eksperti, međutim, ističu da taj fenomen nije teško objasniti. Sa jedne strane, biračima u Evropi je dozlogrdilo bahato ponašanje političkog establišmenta, a sa druge strane, dojadila im je i antiruska propaganda, koju raspiruju tamošnji mediji i zvaničnici.

"Uporedio bih evropski politički sistem sa polomljenom igračkom, koja spolja izgleda kao i ranije, ali unutar nje ipak postoji neki kvar. Često putujem Evropom i mogu da kažem da je 'proces pokrenut', kao što je govorio Gorbačov. Moldavija i Bugarska su glasale za kandidate koji gaje dobar odnos prema Moskvi i na taj način birači su poručili - dosta je bilo prikazivanja Rusije kao neprijatelja. Jednostavno, biračima je dozlogrdilo bahato ponašanje političkog establišmenta koji Brisel doživljava kao 'ružičasti san', a Moskvu kao predmet kritika. Od Evropljana često čujem: 'Naše novine udaraju na Rusiju, ali mi dobro poznajemo Ruse - vi ste dobri ljudi, dosta je bilo ove kritike na račun Moskve‘. Naravno da mladi i dalje sanjaju taj ’briselski san‘, ali kada je riječ o srednjoj ili starijoj generaciji, oni su nostalgični. Ne zbog komunizma, već zbog besplatne medicinske zaštite, jeftinih komunalija i drugih prednosti koje je stanovništvo tih zemalja prije 30 godina doživljavalo kao nešto što se samo po sebi podrazumjevalo, a sada je dosta skupo“, kaže za Oleg Andrejev, ruski politikolog i viši konsultant Baltičkog centra za sociološka istraživanja u Sankt Peterburgu.

Savremeni Evropljani su, dodaje ekspert, svjesni da se Rusija promjenila, da je to kapitalistička zemlja koja ima slobodno tržište, da više nema ograničavanja slobode govora i drugih problema.

"Što se Amerikanaca tiče oni nisu toliko zabrinuti zbog međunarodnih problema, kao što su to Rusi, Srbi ili Bugari, već se više bave svojim unutrašnjim pitanjima. Mislim da bi trebalo da se zahvalimo Klintonovoj zbog toga što je vještački raspirivala 'rusku temu', a takođe je veoma važno i što je određenu pažnju tome posvetio i Tramp. Međutim, ne bi trebalo preuveličavati politički značaj 'ruskog faktora', prije svega u SAD, ali i u Evropi. U svakom slučaju, sasvim je logično što su se pobjednici - novoizabrani predsjednici - poslije izbora okrenuli unutrašnjim temama umjesto da i dalje daju proruske izjave. Međutim, činjenica je da se u svijetu postepeno mjenja odnos prema Rusiji, i to nabolje", zaključio je Andrejev.


Pratite Cafe.ba putem aplikacija za Android i iPhone i društvenih mreža FacebookTwitter.

Komentari
Ostavite komentar
Svako širenje mržnje na portalima zakonski je kažnjivo.
Komentari koji sadrže vrijeđanje, psovke, i vulgarane riječi biće izbrisani.


× Početna Najnovije Najčitanije Vijesti Sport Magazin Nauka i tehnologija Zvijezde i tračevi Muzika Film i TV Auto moto Lifestyle Zabava Gradovi Tekstovi pjesama Oglasi