Cafe.ba
Za vaš uređaj je dostupna aplikacija
Instaliraj

Balkan dijele Moskva i Ankara

Svijet

Izvor: Vesti-online     15.08.2016 u 13:31 h 0

Balkan dijele Moskva i Ankara
FOTO: Agencija Anadolija

Kako Balkan stoji na šahovskoj tabli nove raspodjele moći među svjetskim igračima? To se pitanje posebno nameće nakon prošlonedjeljnog sastanka Vladimira Putina i Redžepa Tajipa Erdogana u Moskvi, susreta koji je simbolično trebalo da okonča višemjesečnu zategnutost u odnosima dvije zemlje, izazvane turskim obaranjem ruskog vojnog aviona, novembra prošle godine. Pored EU i SAD, i Rusija i Turska su prisutne na Balkanu i ne kriju ambiciju širenja sopstvenog uticaja u ovom dijelu Evrope.


Za bivšeg šefa jugoslovenske diplomatije Živadina Jovanovića Putinova podrška Erdoganu, osim što vodi ka stabilizaciji prilika u Turskoj, uzdrmanoj nakon nedavnog pokušaja vojnog udara, znači i stabilizaciju u dijelu Balkana na koji Anakara tradicionalno gleda kao na zonu svog interesa, oživljavajući ideju nekadašnje Otomanske imperije. 

- Pošto i jedna i druga država pretenduje na svoje prisustvo na Balkanu, moraće da nađu jedan modus vivendi, da nađu kompromis. Novo je to što Turska više neće biti tako agresivno prisutna kao što je bila do sada i neće ulaziti u konfrontaciju sa ruskim interesima na Balkanu. U ovom času u prvom planu su interesi Ankare da ima dobre odnose sa Rusijom. Sve drugo je manje bitno - komentariše Jovanović za "Vijesti". 

Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević upozorava da postoji ozbiljna mogućnost da regionalna sila poput Turske svoj unutrašnji problem pokuša da riješi izvozom destabilizacije, u ovom slučaju na Balkan. 

- Erdogan bi to mogao da uradi kako bi skrenuo pažnju Zapada sa svojih problema i podsjetio ih na značaj Turske u našem regionu. Ipak, Srbija je pokazala da bezbjednosno kontroliše Sandžak, koji je glavno uporište turskog uticaja u Srbiji, i da ju je tim putem teško destabilizovati - smatra Galijašević. 

I dok Živadin Jovanović nije siguran da je interes Zapada u stabilizaciji regiona jer, kako kaže, "njihovim politikama upravljaju multinacionalne korporacije, prije svega u vojno-industrijskom kompleksu, sociolog Vladimir Vuletić smatra da i Vašington i Brisel žele mir i stabilizaciju, posebno nakon 90-ih godina, od kada Balkan smatraju zonom svog interesa i dominacije. 

- U tom smislu se može govoriti o "trećoj Jugoslaviji", jer je SAD jako stalo da ovdje vlada stabilnost, da postoje dobri odnosi Beograda, Zagreba, Tirane i Prištine - smatra Vuletić. 

Takva teza se kosi sa školom mišljenja koja polazi od toga da ni posljednja učestala prepucavanja između Zagreba i Beograda, pa i Beograda i Sarajeva, o tome ko baštini slobodarske, a ko fašističke tekovine, nisu slučajna već da su dirigovana sa strane kao način slanja ucjenjivačkih poruka srpskim vlastima koje i dalje insistiraju na politici neutralnosti i ne pristaju na uvođenje sankcija Rusiji. 

Preča posla 
Živadin Jovanović ne vjeruje da su ruski i turski predsjednik prilikom susreta u Moskvi 9. avgusta posebno razgovarali o Balkanu. 
- Mislim da su imali preča posla, prije svega oko normalizacije međusobnih odnosa dvije države. To podrazumijeva uklanjanje preostalih sankcija u ekonomskoj saradnji, što će imati blagotvorno dejstvo na obje privrede - dodaje Jovanović. 
On podsjeća da će se za manje od mjesec dana i Putin i Erdogan naći u Kini, na sastanku G20, kada će to biti i prvo pojavljivanje turskog predsjednika na jednom međunarodnom velikom skupu poslije neuspjelog vojnog puča sredinom prošlog mjeseca. 

Trojanski konj 
Dževad Galijašević smatra da je Turska "instalirala na Balkanu svog trojanskog konja" u liku prvog čovjeka Predsjedništva BiH. 
- Bakir Izetbegović je bukvalno Erdoganov trojanski konj preko kog se može po potrebi nastaviti zaoštravanje odnosa Bošnjaka i Srba, što je osnovni faktor destabilizacije Balkana - ocijenio je Galijašević za "Blic". 

Defanziva Brisela 
Ulogu EU u artikulisanju politike na Balkanu Vladimir Vuletić vidi iz "nekog drugog plana", s obzirom da Brisel sada ima sopstvenu preokupaciju - kako da nakon Bregzita artikuliše arhitekturu tog saveza evropskih država. 
- U tom smislu postoji svojevrsna defanziva, pa i diplomatska Evropske unije. EU ima svoje posebne interese, ali vidimo da oni često imaju ograničenja, iako je EU imala vrlo konstruktivnu ulogu tokom proteklih decenija u regionu - kaže Vuletić.


Pratite Cafe.ba putem aplikacija za Android i iPhone i društvenih mreža FacebookTwitter.

Komentari
Ostavite komentar
Svako širenje mržnje na portalima zakonski je kažnjivo.
Komentari koji sadrže vrijeđanje, psovke, i vulgarane riječi biće izbrisani.


× Početna Najnovije Najčitanije Vijesti Sport Magazin Nauka i tehnologija Zvijezde i tračevi Muzika Film i TV Auto moto Lifestyle Zabava Gradovi Tekstovi pjesama Oglasi