Cafe.ba
Za vaš uređaj je dostupna aplikacija
Instaliraj

SAD napisale Dejtonski sporazum prije Dejtona

Bosna i Hercegovina

Izvor: Nezavisne novine     12.08.2016 u 16:10 h 0

SAD napisale Dejtonski sporazum prije Dejtona

Postojeća Republika nastavila bi postojanje unutar postojećih granica uz međunarodno priznanje i sastojala bi se od dva konstitutivna entiteta: postojeće Federacije i autonomnog srpskog entiteta.


Ovo je prva rečenica rukom napisanog i nepotpisanog dokumenta na memorandumu američke ambasade, datiranog na 29. avgust 1995. godine, u kojem se navode ključni elementi okvirnog mirovnog sporazuma za BiH, tri mjeseca prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a koji je nedavno deklasifikovao američki Stejt department.

Dalje je istaknuto da bi funkcije spoljnih poslova Republike bile delegirane od strane predstavnika Federacije u ime Republike, uopšte ne navodeći pravo RS da ih delegira.

"Autonomni srpski entitet ne bi bio međunarodno priznat subjekat i ne bi imao pravo na vlastito diplomatsko tijelo, ali bi imao pravo da postavlja svoje predstavnike u ambasadama Republike", navedeno je u dokumentu.

Istaknuto je da bi Republika, djelujući u ime oba konstitutivna entiteta, imala sedmočlani sud za ljudska prava, koji bi činili po dva Bošnjaka, Srbina i Hrvata te jedan međunarodni predstavnik, kojeg bi imenovao predsjednik Međunarodnog suda pravde.

Navedeno je i da bi svaki konstitutivni entitet imao pravo da održi kulturne i ekonomske odnose sa drugim zemljama, navodeći kao primjer odnose autonomnog srpskog entiteta sa Srbijom.

Naredni dokument, koji je naslovljen kao "Nastavak", bez datuma i takođe nepotpisan, kucan je pisaćom mašinom i u njemu je istaknuto da će nakon održavanja simultanih opštih izbora BiH predvoditi tročlano Predsjedništvo, koje će predstavljati svaki od tri konstitutivna naroda, od kojih će svaki biti imenovan od strane novoizabranog parlamenta.

"Neke od odgovornosti Predsjedništva će biti spoljni poslovi, spoljna trgovina, carine, monetarni sistem, kao i ostale aktivnosti u vezi s kojim se parlamentarna tijela oba entiteta usaglase uz obostranu korist. Predsjedništvo može imenovati kabinet ministara kao pomoć Predsjedništvu u obavljanju njegovih dužnosti", navedeno je u tom dokumentu.

Precizira se da se odluke u Predsjedništvu donose većinom uz uslov da svaki član ima pravo da se pozove na vitalni nacionalni interes, o kojem dvotrećinskom većinom odlučuje parlament entiteta iz kojeg dolazi. U slučaju izglasavanja takve dvotrećinske većine istaknuto je da se odluke ne bi primjenjivale na teritoriji tog entiteta.

Navedeno je da bi parlament BiH imao 36 članova, od čega 24 iz Federacije i 12 iz Republike Srpske, dok bi vlasti BiH bile finansirane od strane oba entiteta.

U dokumentu od 15. septembra navedeno je da bi mirovni sporazum mogao biti okvirni dokument ili kao politički ili kao legalno obaveziv dokument.

Navedena su i dva aneksa: jedan o demilitarizaciji i vojnim aspektima, a drugi o odredbama o strukturi vlasti u BiH. Taj aneks, između ostalog, predviđa uspostavljanje zajedničkih korporacija na bh. nivou, odredbe o specijalnim paralelnim odnosima, te o eventualnom integrisanju odbrambenih funkcija.

Jedna rečenica se čini posebno zanimljivom: "Sporazum bi trebalo da sadrži amandmane na Ustav RS", čime SAD indirektno priznaju RS prije Dejtonskog sporazuma.

U završnom dijelu dokumenta je predviđeno da u ime BiH mirovni sporazum potpiše predstavnik BiH, odnosno Alija Izetbegović, ali uz napomenu da možda bude potrebno da RS to prihvati.

"Ali Republika Srpska se ne bi tretirala na istom nivou kao Republika (misli se na BiH). U nekim situacijama bi, ipak, Republika, a ne Federacija, imala pravno ovlaštenje upravljanja oružanim snagama. Tako ćemo možda morati pronaći način da dokumente uz Republiku potpišu i Federacija i Republika Srpska, s tim da status Republike Srpske ni na koji način ne može biti identičan statusu Republike. Rješenje bi moglo biti neka vrsta priznanja od strane Republike", istaknuto je.

SAD samo kao svjedok potpisivanja

SAD ne žele da budu strana u potpisivanju mirovnog sporazuma niti između BiH, Srbije i Hrvatske, niti između dva konstitutivna entiteta, navedeno je u dokumentu o pripremama za mirovnu konferenciju od 15. septembra 1995.

Najviše bi SAD, kako je istaknuto, mogle učestvovati kao svjedok potpisivanja, ali razmatrana je i opcija da budu samo posmatrač.

"Odluka će zavisiti od različitih faktora, uključujući i to koliko prestiža želimo da uložimo u taj proces", istaknuto je u dokumentu, uz napomenu da SAD žele da budu značajno uključene u vojnu implementaciju sporazuma od strane NATO mirovnih trupa, te u vođstvo strukture civilne implementacije.

"Ali SAD vjerovatno neće željeti preuzeti pravne obaveze u dokumentima koji će sačinjavati sporazum jer bi se to činilo i nepotrebnim, a moglo bi ujedno i uvesti pitanje da li treba saglasnost ili savjet Senata", navodi se u dokumentu.


Pratite Cafe.ba putem aplikacija za Android i iPhone i društvenih mreža FacebookTwitter.

Komentari
Ostavite komentar
Svako širenje mržnje na portalima zakonski je kažnjivo.
Komentari koji sadrže vrijeđanje, psovke, i vulgarane riječi biće izbrisani.


× Početna Najnovije Najčitanije Vijesti Sport Magazin Nauka i tehnologija Zvijezde i tračevi Muzika Film i TV Auto moto Lifestyle Zabava Gradovi Tekstovi pjesama Oglasi