Cafe.ba
Za vaš uređaj je dostupna aplikacija
Instaliraj

Meri En Henesi: BiH treba građanski ustav

Bosna i Hercegovina

Izvor: Nezavisne novine     06.07.2016 u 14:43 h 0

Meri En Henesi: BiH treba građanski ustav

BiH treba novi ustav, zasnovan na demokratskim principima "jedan građanin jedan glas", smatra Meri En Henesi, šefica Kancelarije Savjeta Evrope u BiH, koja završava svoj mandat u BiH.


"Nakon toga, trebalo bi razgovarati o zaštitnim mehanizmima obezbjeđivanja etničke zastupljenosti u institucijama, ali samo pod uslovom da se održi ustavna funkcionalnost države i njena moć da donese važne odluke u slučaju da nema konsenzusa", smatra ona.

NN: Osim predmeta "Sejdić i Finci", kakvo je stanje ljudskih prava u BiH?

HENESI: Iako se poštovanje i prihvatanje ljudskih prava u bh. društvu polako popravlja, brine me to što je ta oblast tijesno vezana sa vladavinom zakona. Bez jednakosti svih pred zakonom i bez pouzdane i nepristrasne primjene zakona, ljudska prava će uvijek biti na nestabilnom terenu. Jer kada vlasti mogu da biraju čije će presude poštovati, a čije ignorisati, i kada se evropski ili ustavni principi u različitim dijelovima zemlje različito primjenjuju, građani ne uživaju koristi od izvjesnosti, stabilnosti i jednakosti koje treba da obezbijede demokratija i vladavina prava.

NN: Na kraju ste mandata u BiH. Koliko su se stvari popravile?

HENESI: Mislim da postoji dublja svijest građana o ljudskim pravima i da su u stanju da prepoznaju da je odgovornost za njihove probleme u političkim liderima, a ne u njihovim sugrađanima druge etničke pripadnosti. Ali nažalost, nedostaje solidarnosti koja bi mogla tu svijest pretvoriti u akciju. Kada je bilo koja manjinska grupa žrtva zlostavljanja ili lošeg tretmana, bilo da se radi o LGBT zajednici, bošnjačkim đacima u RS, trudnicama na radnom mjestu ili Srbima u Mostaru, to je nešto što pogađa sve i ograničava svima da uživaju u ljudskim pravima. Ljudi u BiH moraju pokazati da su spremni da vjeruju jedni drugima i da energičnije pokažu solidarnost. Vjerujem  da ćemo tada vidjeti i rezultate.

NN: Na čemu je potrebno posebno raditi?

HENESI: Smatram da postoje dva ključna sektora koja treba reformisati kako bi druge reforme mogle imati uspjeha – to su obrazovanje i pravda. Ne trebaju nam podaci iz popisa da bismo vidjeli da su građani obrazovani ispod prosjeka i da se troše ogromni resursi na održavanje etničke, jezičke i vjerske segregacije na štetu sadašnje i buduće mogućnosti da postanete uspješno evropsko društvo i ekonomija. Kao što sam rekla, samo jačanjem vladavine prava na način da se ono jednako primjenjuje prema svima i da se odluke sudova, posebno Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, poštuju, moguće je da građani znaju da su zaštićeni od zloupotrebe moći.

NN: Kakve su šanse za implementaciju predmeta "Sejdić i Finci" kada znamo da će ključan pritisak doći kada EU odluči da je vrijeme za to?

HENESI: Ta implementacija, kao i implementacija predmeta "Zornić", "Slaku", "Pilav"... nije odgovornost EU, pa ni Savjeta Evrope, već Parlamentarne skupštine BiH. Oni treba da shvate da je odgovornost prema zemlji mnogo veća nego prema političkoj partiji, etničkoj zajednici ili vlastitom interesu.

NN: Kako se slučaj "Pilav" može posmatrati u kontekstu predmeta "Sejdić i Finci"?

HENESI: Ne bih rekla da se on može posmatrati u tom kontekstu, već da, kao i slučajevi "Zornić" i "Slaku", dodatno ukazuje na veoma jednostavnu činjenicu: BiH kao demokratska država nema pravo da daje političke privilegije određenim odabranim grupama na uštrb drugih građana.

NN: Kao neko ko stvari posmatra sa strane, mislite li da postoji način implementacije predmeta "Sejdić i Finci" a da to opet ne izazove neke kontroverze?

HENESI: Ne vjerujem da je to moguće uraditi na nekontroverzan način zato što je trenutno razumijevanje političkih stranaka zasnovano na podjeli moći između nedemokratski izabranih predstavnika tri nejasno određene "konstitutivne" grupe koje su na taj način u stanju da ignorišu i građane koji ne spadaju u te tri privilegovane grupe koji mogu biti i manjina u jednoj od njih, a opet biti većina u ukupnoj populaciji. Pitali ste me za moje lično uvjerenje i ono nikoga ne obavezuje. Dakle, ja bih narodu BiH predložila novi ustav ili kroz referendum ili kroz posebnu ustavotvornu skupštinu zasnovanu na demokratskim principima "jedan građanin jedan glas". Nakon toga, trebalo bi razgovarati o zaštitnim mehanizmima obezbjeđivanja etničke zastupljenosti u institucijama, ali samo pod uslovom da se održi ustavna funkcionalnost države i njena moć da donese važne odluke u slučaju da nema konsenzusa. Ja bih Dom naroda transformisala u tijelo koje predstavlja entitete i administrativne teritorije, a ostavila bih i ograničeni veto zaštite vitalnih nacionalnih interesa u etničkim klubovima. Dala bih jača ovlaštenja Ustavnom sudu BiH da obezbijedi bazična pravila i principe demokratije, ljudskih prava i vladavine prava.

NN: Širom Evrope vidimo kršenja ljudskih prava, posebno prema migrantima. Ima li Savjet Evrope moć da se to pitanje riješi?  

HENESI: Teška vremena s kojima se suočavamo pokazuju više nego ikad prije potrebu da gradimo Evropu demokratske stabilnosti po principima Savjeta Evrope koji se odnose na standarde demokratije, ljudskih prava i vladavine zakona. Vidim rastuću potrebu za Savjetom Evrope u zemljama članicama, ali kolika će biti moć institucije da principe implementira zavisi od zemalja članica, njihovih vlada i građanskog društva.

Rezultat Brexita bolan za Irsku

NN: S obzirom na to da ste irskog porijekla, kako Vi vidite Brexit i vidite li moguće etničke probleme u Ujedinjenom Kraljevstvu, imajući u vidu da Škotska i Sjeverna Irska nisu zadovoljne rezultatom referenduma?

HENESI: Ja sam Irkinja i Irska je svakako posvećena članica EU, potpuno svjesna koliko je naš narod imao koristi od članstva u EU. Brexit će sigurno otežati stvari za naš narod, posebno jer će uskoro biti odvojen od Sjeverne Irske vanjskom EU granicom. Biće teško, možda ponekad i bolno, ali dobrom voljom i dobrim namjerama možemo naći način da Irska zadrži pristup evropskom tržištu i da nastavi odlične odnose i trgovinu sa UK. Što se tiče Škotske i Sjeverne Irske, moraće naći put između težnji građana prema EU i njihovog odnosa prema UK, ili čak izvan UK, ali nema nijednog razloga da ti procesi dovedu do etničkih problema. Mada su Evropski parlament i Savjet Evrope pomogli u stabilizaciji mirovnog procesa u Sjevernoj Irskoj, UK, Irska i evropske institucije treba da nastave raditi na pozitivan način i da podrže moguću tranziciju te da održe garancije za mir.


Pratite Cafe.ba putem aplikacija za Android i iPhone i društvenih mreža FacebookTwitter.

Komentari
Ostavite komentar
Svako širenje mržnje na portalima zakonski je kažnjivo.
Komentari koji sadrže vrijeđanje, psovke, i vulgarane riječi biće izbrisani.


× Početna Najnovije Najčitanije Vijesti Sport Magazin Nauka i tehnologija Zvijezde i tračevi Muzika Film i TV Auto moto Lifestyle Zabava Gradovi Tekstovi pjesama Oglasi