Cafe.ba
Za vaš uređaj je dostupna aplikacija
Instaliraj

Igre na sreću: Prijedlog novog zakona po mjeri austrijske firme

Bosna i Hercegovina

    21.06.2016 u 15:34 h 0

Igre na sreću: Prijedlog novog zakona po mjeri austrijske firme

Pojedini BH političari okupljeni oko Amira Zukića uporno izbjegavaju da pomenu bilo kakvu kontrolu i oporezivanje aparata za igre na sreću, čime direktno podržavaju interese austrijskog Novomatika.


Višegodišnji katastrofalni rezultati Državne lutrije BH, koja tijesno sarađuje sa bečkom firmom, na čudan način ne zanimaju političare. Nameće se zaključak da je novi vid oporezivanja malih dobitaka građana, svjestan pokušaj da se građani otjeraju iz legalnih sportskih kladionica na crno tržište i da se proširi poslovanje automata za igre na sreću.

Ovih dana se u javnosti vodi do sada neviđena hajka na domaće kompanije koje se bave sportskim klađenjem, uz iznošenje potpuno netačnih podataka. U tu hajku su se uključili i pojedini političari, svjesno iskrivljujući činjenice i pokušavajući da nametnu zakonska rešenja koja ne postoje nigdje u svetu.

Posebno je interesantno zalaganje pojedinih političara, pre svega Amira Zukića, za poreska rješenja koja nigdje u svijetu nisu dala pozitivne rezultate, a istovremeno direktno i indirektno podržavaju potpuno netransparentno poslovanje Državne lutrije i sklapanje vrlo diskutabilnih ugovora sa ispostavom austrijskog Novomatika.

Za koga radi lutrija BiH

Posmatrajući samo period od poslednjih pet godina (2011 – 2015), prema zvaničnim podacima, prihodi Novomatikove podružnice u BiH narasli su sa 1,65 miliona KM na 3,4 miliona KM. U istom periodu, prihodi Lutrije su sa 4.3. miliona KM u 2011. godini, pali na mizernih 138,246 KM u 2015. godini.

Dobit Godina
4.303.469,00KM 2011.
193.869,00KM 2012.
4.178,00KM 2013.
262.809,00KM 2014.
138.246,00KM 2015.
   
Izvor: bizinfo.ba, LUTRIJA BiH d.o.o. Sarajevo, Bilance uspjeha 2011-2015  

Uporednom analizom se vidi da je ispostava Novomatika, firma HTL u tom periodu poslovala sa prihodom većim od 11 miliona maraka, dok je Lutrija prihodovala tek - 4.9 miliona KM. Gotovo nevjerovatan je podatak da je za isti period, na ime saradnje sa Lutrijom BiH, Novomatik prihodovao 11,66 miliona KM. 

Ako se tome doda novi ugovor o 500 aparata za koje je pre nešto više od dva mjeseca, potpisan ugovor između Lutrije i Novomatikove ispostave, HTL-a, već je izvjesno da će austrijanci ovu godinu završiti sa rekordnim prihodom, koji sigurno neće ostati u BiH. I gotovo na svim tržištima u regionu gde je prisutan Novomatik, recept i princip njihovog funkcionisanja je jednak: poslovni ugovori sa državnim lutrijama otvaraju vrata velikom biznisu, a zatim slijedi lobiranje i stvaranje preduslova za izmjene zakona o igrama na sreću u korist austrijanaca, kao i obračun sa domaćim kladionicama. 

Pri tome, prihodi Lutrije BH su i dalje zanemarljivo mali. Prema aktuelnim podacima za prva četiri meseca ove godine, uplate Lutrije u budžet su iznosile 85,000 KM, a privatne kompanije su u isto vreme uplatile 11 miliona KM. Da postoji iskrena briga tih političara za državni budžet, sigurno je da bi se prvo pozabavili tim podatkom i suzbijanjem crnog tržišta, posebno na internetu. 

Upravo zato, pravo pitanje za Amira Zukića, Predraga Kojovića i slične njima jeste – koliko penzija nije isplaćeno zbog katastrofalnog poslovanja Državne lutrije i koliko je paracetamola moguće kupiti od austrijskog profita ostvarenog samo kroz ugovore sa Lutrijom.

Igra lažnih Brojki

U cijeloj kampanji, bez ikakve argumentovane analize, traži se oporezivanje bukvalno svih dobitaka građana samo od sportskog klađenja i daju neverovatne brojke. Naime, uvođenje oporezivanja malih dobitaka u igrama na sreću je ništa drugo do pokušaj uništenja  domaćih kompanija, a uvođenje ovakvih poreza vodi do gašenja cijele te industrije, osim automata, što dovodi do toga da lobističke grupe plaćaju cijelu kampanju u javnosti.

Da li treba oporezovati nekoga ko dobije 10 ili 20 maraka na igrama na sreću? Da li će se dobitnik od toga obogatiti? Naravno da neće, već će taj dobitak ponovo uložiti u novo kolo sreće i tako u prosjeku šest do sedam puta, kaže statistika.

Upravo zato brojke od 400 - 450 miliona maraka malih dobitaka od sportskog klađenja daju lažnu sliku – to je novac koji se okreće više puta, a realna suma koja je prisutna iznosi od 70 do 80 miliona maraka. Od te stvarne sume, oko 40 do 50 miliona maraka na godišnjem nivou se daje državi za poreze, takse i nadoknade. Većina preostalog novca predstavlja trošak poslovanja – plate zaposlenih, zakupnine lokala, opremu i prateće usluge. Navedene činjenice su uočljive i u poslovanju sportskih kladionica koje rade u malom plusu ili minusu.

Više je nego očigledno da će oporezivanje malih dobitaka od sportskog klađenja usmjeriti građane na nelegalne kladionice, pre svega na internetu, gdje takvo oporezivanje na postoji. Na taj način će drastično pasti promet domaćih legalnih sportskih kladionica, kao i prihodi budžeta.

Istovremeno sa padom prometa sportskih kladionica, lobisti realno očekuju porast prometa na automatima za igre na sreću, koji se uopšte ne pominju u aktuelnoj medijskoj kampanji, jer je to direktan interes dominantne firme u poslu sa aparatima – austrijskog Novomatika.  

U tom smislu se nameće zaključak da je novi vid oporezivanja malih dobitaka građana, svjestan  pokušaj da se građani otjeraju od legalnih sportskih kladionica na crno tržište.

Ekonomske činjenice su neumoljive i njih ne mogu pobiti nikakve lobističke igre. Ukoliko se uvede dodatno oporezivanje malih dobitaka građana od sportskog klađenja, ubrzo će doći do drastičnog pada prometa domaćih kompanija, do direktnog ugrožavanja više od 6000 radnih mesta i do pada ukupnih prihoda budžeta od igara na sreću, uz povećanje crnog tržišta. Jedino će porasti profit kompanija koje se bave automatima, a taj profit, sigurno je, neće ostati u državi.

U cijeloj ovoj situaciji, želimo da vjerujemo da će prevladati realni, ekonomski argumenti, a ne iskonstruisane lobističke spletke. Ubeđeni smo da je obaveza političara, bez obzira kojoj stranci pripadaju, da stvaraju kvalitetan privredni ambijent za razvoj prije svega domaćih kompanija, a ne da pokušavaju da interese inostranih lobističkih grupa stave ispred interesa očuvanja radnih mjesta građana. Konačno, i prema važećoj Uredbi Vlade FBiH, postoji obaveza ispitivanja uticaja predloženih zakonskih i podzakonskih propisa uz učešće predstavnika industrije. Upravo to zahtijevamo, a na dobrobit svih građana i države.

Izvor: ALPIS


Pratite Cafe.ba putem aplikacija za Android i iPhone i društvenih mreža FacebookTwitter.

Komentari
Ostavite komentar
Svako širenje mržnje na portalima zakonski je kažnjivo.
Komentari koji sadrže vrijeđanje, psovke, i vulgarane riječi biće izbrisani.


× Početna Najnovije Najčitanije Vijesti Sport Magazin Nauka i tehnologija Zvijezde i tračevi Muzika Film i TV Auto moto Lifestyle Zabava Gradovi Tekstovi pjesama Oglasi