Cafe.ba
Za vaš uređaj je dostupna aplikacija
Instaliraj

Koje srednje škole upisuju đaci u regiji: Najveća gužva pred gimnazijama i medicinskim školama

Regija

Izvor: Cafe.ba / Agencija Anadolija     08.06.2016 u 11:10 h 0

Koje srednje škole upisuju đaci u regiji: Najveća gužva pred gimnazijama i medicinskim školama
FOTO: Agencija Anadolija

Dok stručnjaci u zemljama balkanske regije preporučuju upis u srednje strukovne škole čiji nastavni planovi su znatno prilagođeniji tržištima rada, djeca i roditelji i dalje se većinom odlučuju za takozvane ''popularne'' škole.


Dok u srednjim školama mašinske, eletro, saobraćajne, telekomunikacijske i optičarske struke skoro svake godine ostaje upražnjenih mjesta, najviše onih koji ostanu ispod "crvene crte" prilikom upisa je na spiskovima gimnazija. 

Gimnazija je u regiji i dalje škola broj jedan kad je riječ o izboru učenika, a slijede srednje medicinske i ekonomske škole. 

Lamija Husić, stručna savjetnica Ministarstva nauke, obrazovanja i mladih Kantona Sarajevo u kojem je skoncentrisan najveći broj srednjih škola u Bosni i Hercegovini, kaže da će u ovoj školskoj godini imati 42 srednje škole za koje će djeca moći da apliciraju, u koji se ubrajaju i javne i privatne škole.

“U posljednjih desetak godina evidentan je trend porasta interesovanja i aplikacija u škole koje rade po gimnazijskim programima. Znači, upis u gimanzije je i dalje najatraktivniji za učenike u Kantonu Sarajevo bez obzira na to što u ovom trenutku na spiskovima Zavoda za zapošljavanje imamo skoro 4.000 maturanata gimnazije koji su nezaposleni. To su djeca koja su završila srednju školu, a nisu odlučili dalje nastaviti školovanje”, istakla je Husić.

U Kantonu Sarajevo ove godine očekuju upis do 3.900 učenika u prve razrede šrednjih škola što je za oko 300 učenika manje nego prošle školske godine. 

“To je podatak koji nas pomalo zabrinjava”, kaže je Husić.

Kantonalno ministarstvo, istakla je Husić, pokušava roditeljima i učenicima, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, ukazati na zanimanja kojih je najviše na birou, ali i na ona kojih je najmanje bez posla. Ove godine odlučili su objaviti poziv za stipendiranje stotinjak učenika koji se odluče upisati neka od zanimanja za koja na birou nema nezaposlenih.

"To su, prema našim podacima, mljekar, betonirac, zavarivač, bravar, tapetar, parketar", kazala je Husić.

Prema njenim riječima, u Sarajevu su uvijek bile atraktivne medicinske srednje škole: "U posljednje dvije godine, a možda i više, nismo primijetili enormno povećanje zainteresovanosti djece, ali apliciraju u velikom broju u medicinske škole.”

Direktor Druge gimnazije u Sarajevu Seid Alibegović istakao je da veliki broj učenika aplicira za upis u ovu školu. 

“S ponosom kažem da najbolji učenici grada Sarajeva, pa nekada i šire, upisuju Drugu gimnaziju. Najlošiji učenik koji je bio upisan u Drugu gimnaziju je imao 96,4 poena, što znači da je i kao najlošiji učenik morao imati sve petice”, naglasio je Alibegović.

Na pitanje o sve većem broju mladih koji nakon srednjeg obrazovanja odlaze na rad ili dalje školovanje u inostranstvo, Alibegović kaže kako je nedavno iz jednog matematičkog odjeljenja od 28 učenika, 17 njih upisalo Elektrotehnički fakultet u Sarajevu.

"To je dobar znak, da su ostali u Sarajevu da studiraju", zaključuje Alibegović.

- Srbija: Više mjesta u srednjim školama nego učenika -

Direktorica Medicinske škole u Beogradu Nada Trifković smatra da je jedan od razloga zbog kojih je ta škola jedna od najpopularnijih među djecom to što mogu lako poslije da nađu posao u inostranstvu, ali i što ne čekaju dugo na zaposlenje u Srbiji. Ovogodišnja generacija osmaka u Srbiji ima malo manje od 70.000 učenika za koje je u srednjim školama obezbijeđeno oko 77.000 mjesta, što znači da ima 10 posto više mjesta nego što je učenika.

Prema podacima srbijanskog Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja, u odnosu na prošlu godinu, sada manje mjesta ima u medicinskim školama, ali za njih, kao i prethodnih godina, vlada veliko interesovanje.

„Ono što je stvaran razlog je, pre svega, što je izuzetno jaka, kvalitetna škola. To su obrazovni profili koji bez ikakvih problema upisuju dalje školovanje i nisu dugo na birou rada. To je razlog zbog kojeg se roditelji i djeca opredjeljuju za našu školu i zbog kojeg mi svake godine imamo potrebe za tri odeljenja više nego što je odobreno“, kaže Trifković.

Učenici na Kosovu srednje škole biraju na osnovu kombinacije svojih želja i rezultata na završnom testu znanja. Da li će upisati gimnaziju, medicinsku ili neku treću srednju školu umnogome zavisi od predmeta za koje su dobili najviše poena.

Nysret Haxhijaha, otac osnovca koji se ove godine upisuje u srednju školu, objašnjava da učenici ne mogu upisati bilo koju školu, jer mnogo zavisi od rezultata testa, ali da je želja njegovog sina kompjuterski smjer.

“On, kao i većina današnje omladine, opredijeljen je ka kompjuterskim naukama, zbog ovih telefonskih i kompjuterskih tehnologija koje stalno imaju kraj sebe i misle da je tu njihova i budućnost sveta”, kaže Haxhijaha.

 

- Makedonija: Neusklađenost sa potrebama tržišta rada -

Arberie Nagavci, direktorica za obrazovanje opštine Priština, naglašava da je do sada najveće interesovanje vladalo za gimanzije i medicinsku školu. Istakla je da se učenici upisuju prema kriterijima tako što upisuju ono u čemu su najbolji, a ako naprimjer nemaju dobar rezultat iz maternjeg jezika ne mogu se upisati u jezičku gimnaziju.

Nadležni u Makedoniji apeluju na roditelje učenika koji će upisati srednju školu da djeca ne upisuju "popularne" škole, jer je na taj način stvoren deficitarni kadar koji će teško naći mjesto na tržištu rada. Predsjednik unije albanskih nastavnika Nuhi Daršlišta kaže da učenici preferiraju upisati gimaziju, zatim ekonomsku, a onda i medicinsku školu.

"Takvim izborom je stvoren deficitaran kadar i to je povod da mladi razmisle o profesijama za koje tržište rada ima potrebe", kaže Daršlišta i zaključuje kako će članstvo u Evropskoj uniji samo po sebi donijeti nove investicije, koje će stvoriti radna mjesta za profesionalce iz raznih struka.

"Imamo potrebe za profesionalcima, od mašinskih tehničara, elektrotehnničara, saobraćajaca, do telekomunikacijskih tehničara i optičara", kaže i dodaje kako pravnika i ekonomista, kao i medicinskih lica ima previše.

U posljednje dvije godine stručna hemijska škola "Marija Sklodovska-Kiri" iz Skoplja, zahvaljujući jednoj medijskoj kampanji, polako uspijeva privući pažnju mladih.

Zamjenik direktora ove škole Vedat Mustafa kaže da su roditelje uspjeli ubijediti da hemijska škola nudi bolju perspektivu za zaposlenje, jer se radi o deficitarnoj profesiji na tržištu rada sa atraktivnim pravcem kao što su tehničari za očnu optiku, tehničar proizvodnih procesa, medicinski laborant, farmaceutski laborant i tehničar hemijske tehnologije.

U Hrvatskoj, najveće interesovanje vlada za gimnazije koje mogu biti opće, jezične i matematičke. Gimnazije pripremaju svoje učenike prvenstveno za nastavak obrazovanja, što je razlog velike potražnje za upisom u te škole. No, gimnazije zahtijevaju visok bodovni prag i primaju manji broj upisnika od strukovnih škola zajedno. Prema službenim podacima, prošle godine se u gimnazije upisalo 11.767 učenika.

- Crna Gora: Najatraktivnije gimnazije i škole za turizam -

I u Crnoj Gori najveće interesovanje vlada za gimnazije. Također, smjer koji je posljednjih godina sve više interesantan đacima je turistički.

Univerzitetski profesor i sociolog Srđan Vukadinović, komentarišući podatke da će najviše učenika odabrati gimnazije, u razgovoru za AA je kazao da gimnazija daje učenicima još četiri godine dodatnog razmišljanja šta će studirati. Dodaje kako je danas potrebno mnogo stručnih zanimanja, jer bi se moglo dogoditi da Crna Gora uskoro postane zemlja svršenih studenata koji neće moći da rade nigdje i koji će biti brojke na birou.

“Veoma brzo dolazimo u situaciju da uvozimo stručna zanimanja iz susjednih zemalja, nije bitno da li je u pitanju BiH, Srbija, Bugarska“, kaže Vukadinović.

Kaže kako zanatska i stručna zanimanja treba na neki način stimulisati, prvenstveno putem stipendija.

„Mi živimo u društvu gdje je obrazovanje, kao i tržište, simulacija, jer je obrazovanje potpuno neusklađeno sa tržištem rada, ne znamo kakve su naše potrebe rada. Imamo obrazovanje radi obrazovanja, a ne obrazovanje radi popunjavanja investicionih kapaciteta“, kaže Vukadinović.

Mileta Šarović iz Podgorice, čiji sin će upisati srednju stručnu školu, smjer turistički tehničar, ističe da su odluku o upisu donijeli zajednički u porodici, jer vjeruju da Crnoj Gori treba turističkih tehničara.

„Imamo more, turizam je jedna od glavnih privrednih grana i smatram da bi trebalo stručne škole što više popularisati kod učenika koji završavaju osnovno obrazovanje“, kaže ovaj roditelj.


Pratite Cafe.ba putem aplikacija za Android i iPhone i društvenih mreža FacebookTwitter.

Komentari
Ostavite komentar
Svako širenje mržnje na portalima zakonski je kažnjivo.
Komentari koji sadrže vrijeđanje, psovke, i vulgarane riječi biće izbrisani.


× Početna Najnovije Najčitanije Vijesti Sport Magazin Nauka i tehnologija Zvijezde i tračevi Muzika Film i TV Auto moto Lifestyle Zabava Gradovi Tekstovi pjesama Oglasi