Cafe.ba
Za vaš uređaj je dostupna aplikacija
Instaliraj

Dodik: Zloupotreba popisa došla sa bošnjačke strane

Zvijezde i tračevi

Izvor: Srna     03.06.2016 u 19:06 h 4

Dodik: Zloupotreba popisa došla sa bošnjačke strane
FOTO: Agencija Anadolija

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da postoje razne mogućnosti da se riješi pitanje metodologije obrade podataka popisa stanovništva u BiH, a jedna od njih je da se na zajedničkom nivou pokuša zaustaviti bilo kakvo drugo odlučivanje dok to pitanje ne bude riješeno.


Dodik je ponovio da Srpska neće dati legitimitet spekulativnom popisu, naglasivši da Savjet ministara BiH može reći da to odbacuje, ako Srbi budu kompaktni. "Možemo da kažemo i da naši ljudi iz Agencije za statistiku neće da rade. Imamo šansu, ako budemo jedinstveni", ocijenio je Dodik, naglasivši da je pitanje metodologije obrade podataka veoma važno i da stanovništvo Republike Srpske to mora da zna.

On je rekao da je zloupotreba popisa došla, prije svega, sa bošnjačke strane, gde je izvršen spekulativan popis stanovništva, dok je sa srpske strane bio fer i korektan. "Prije nekoliko dana smo tek saznali da je postojao dogovor političkih partija koje su se u vezi sa tim pitanjem dogovorile na nivou BiH. Mladen Ivanić je obavijestio javnost da je postojao taj dogovor i da je prevaren u tome. Ja ne znam ni sada šta je taj dogovor, ali mogu da naslutim da je potpuno neprihvatljiv, jer 196.000 ljudi koji ne žive ovdje ne mogu biti stalni stanovnici BiH", istakao je Dodik.

Komentarišući izjavu hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića da neće biti povučena odluka o objavljivanju rezultata popisa, Dodik je rekao da ga po tom pitanju ne zanima niko, pa ni Čović. "Mene ne zanima niko, pa ni mišljenje Čovića o toj temu.

Mene zanima interes Republike Srpske i srpskog naroda, a to je da se primijene najbolje statističke prakse koje se koriste u svijetu i da nema spekulacija. Nećemo podržati spekulativan popis, a ako to neko drugi hoće onda je takvu namjeru imao od početka", zajljučio je predsjednik Srpske.

 


Pratite Cafe.ba putem aplikacija za Android i iPhone i društvenih mreža FacebookTwitter.

Komentari
  1. Nesto ti popis bas neide po tvom kako si htjeo.

  2. A najmanje ti nekoga zanimas !

  3. P.S. Pardon za dupli tekst u postu--radi se o copy/paste iz tekst dokumenta.

  4. Statistika je "neumoljiva" ako se u njoj traži istina. Metodologija statistike odredjuje i suštinu te istine. Stoga, usvojena metodologija treba da bude kao bezdušni, apolitički i nacionalno slijepi algoritam. Iako tumač statistike može biti apsolutno pristrasan, podaci moraju biti nepristrasni da bi i pristrasni i nepristrasni tumači rezultata popisa mogli doći do istog zaključka o tome šta podatak predstavlja u informaciji/zaključku. To onda postaje objektivni odraz stvarnog stanja. (Ipak, ljudi smo, politička bića, pa je istina da i oni koji usvajaju metodologiju mogu biti pristrasni. Ali, za sve postoji rješenje—jer funkcionisanje institucija države ima svoj transparentni okvir, svoju metodologiju.)

    Ako metodologija kao determinanta suštine nastavlja biti upitna nakon obavljenog popisa, sa podacima čiji je integritet i legitimitet upitan, svaki analitičar neće se samo baviti analizom podataka, i neće se usredsrediti na pojavu, nego će se uvijek vraćati i na analizu validnosti metodologije, što zaista jeste suvišno. Popis se implementira radi društvene koristi a ne dodatnog troška ili štete, a proces oko ovoga popisa očito nanosi znatnu institucionalnu i, implicitnu, (nemonetarnu) društvenu štetu. Korisno je to barem prepoznati.

    Stoga, metodologija se usvoji prije popisa, kao rezultat stručnih determinanti i potrebnih, medjunarodno-dozvoljenih prilagodbi, kao što se prije igranja utakmice postave pravila igre, i onda rezultat ne može biti neriješen/nepoznanica; neriješeno/ nepoznanica može biti samo ono šta pojedinačni rezultati popisa predstavljaju analitičaru u odredjenim disciplinama ili kontekstima, npr. kao socijalni, ekonomski, zdravstveni cenzus, itd.). A, šta se kojom metodologijom može dobiti u konačnici, unaprijed se moglo pretpostaviti/simulirati (prije sprovodjenja cenzusa)--što je testni popis trebao pokazati. Iz kojeg razloga je radjen testni popis ako ne da se prepoznaju mogući problemi i nadju rješenja? (Za tri godinedijete predje put od “ispuštanja” neartikulisanih glasova do prvih smislenih riječi i rečenica.)

    Ova zemlja nije jedina multi-etc. zemlja svijeta—i političko prepucavanje oko metodologije stvara prostor za pitanje manipulacije podataka (tzv. "doctoring the data"), što dovodi u upitnost vjerodostojnost ne samo podataka iz cenzusa--koji su, sami po sebi institucija, nego i ostalih statističkih podataka, a, time i institucija koje proizvode te podatke. Za legitimitet i integritet statistike su odgovorni nepolitički državni službenici, dok su politički predstavnici odgovorni za stanje i amortizaciju političkih implikacija istih (iz rezultata i na svom polju djelovanja, ante i post census).

    Kako vrijeme prolazi, "zvanični" podaci, kakvi god bili, postaju istina, ali ostaju izgubljeni (pored vremena i resursa, ali i mogućnosti napretka u statistici) i legitimitet institucija i integritet budućih podataka. Neke osobe možda jesu institucije, ali radnici statističkih agencija su, in memoriam Kafka, radni dio, kao procesor, mašine koja je u strukturi perspektivne države trajna kategorija—te koja vlasnicima mašine, poput kompjutera, treba da pruži uslugu/ mogućnost bržeg ostvarenja željenog blagostanja u životu—a ovo se odnosi i na kontekst tako mnogo promovisanih EU integrativnih procesa i reformi.

    Doista, nešto jednom “ozvaničeno” ostaje trajno, a trajne kategorije se vremenom mijenjaju, pa se i izgubljeni integritet može vratiti. Ali, gospodin Ivanić kao profesor ekonomije, ali ne u ličnom smislu, će razumjeti koncept troška “oportuniteta,” da ne kažem po narodno “troška mogućnosti,” šta se moglo, a nije... Dozvolite da se našalim, cenzusi ipak ne može biti 10-ka u papir—cenzus na papiru je zbir ekonomski i socijalno suštinskih parametara od životnog značaja, od kojih neki, istina je, nisu inanimata.

    Statistika je "neumoljiva" ako se u njoj traži istina. Metodologija statistike odredjuje i suštinu te istine. Stoga, usvojena metodologija treba da bude kao bezdušni, apolitički i nacionalno slijepi algoritam. Iako tumač statistike može biti apsolutno pristrasan, podaci moraju biti nepristrasni da bi i pristrasni i nepristrasni tumači rezultata popisa mogli doći do istog zaključka o tome šta podatak predstavlja u informaciji/zaključku. To onda postaje objektivni odraz stvarnog stanja. (Ipak, ljudi smo, politička bića, pa je istina da i oni koji usvajaju metodologiju mogu biti pristrasni. Ali, za sve postoji rješenje—jer funkcionisanje institucija države ima svoj transparentni okvir, svoju metodologiju.)

    Ako metodologija kao determinanta suštine nastavlja biti upitna nakon obavljenog popisa, sa podacima čiji je integritet i legitimitet upitan, svaki analitičar neće se samo baviti analizom podataka, i neće se usredsrediti na pojavu, nego će se uvijek vraćati i na analizu validnosti metodologije, što zaista jeste suvišno. Popis se implementira radi društvene koristi a ne dodatnog troška ili štete, a proces oko ovoga popisa očito nanosi znatnu institucionalnu i, implicitnu, (nemonetarnu) društvenu štetu. Korisno je to barem prepoznati.

    Stoga, metodologija se usvoji prije popisa, kao rezultat stručnih determinanti i potrebnih, medjunarodno-dozvoljenih prilagodbi, kao što se prije igranja utakmice postave pravila igre, i onda rezultat ne može biti neriješen/nepoznanica; neriješeno/nepoznanica može biti samo ono šta pojedinačni rezultati popisa predstavljaju analitičaru u odredjenim disciplinama ili kontekstima, npr. kao socijalni, ekonomski, zdravstveni cenzus, itd.). A, šta se kojom metodologijom može dobiti u konačnici, unaprijed se moglo pretpostaviti/simulirati (prije sprovodjenja cenzusa)--što je testni popis trebao pokazati. Iz kojeg razloga je radjen testni popis ako ne da se prepoznaju mogući problemi i nadju rješenja? (Za tri godine dijete predje put od “ispuštanja” neartikulisanih glasova do prvih smislenih riječi i rečenica.)

    Ova zemlja nije jedina multi-etc. zemlja svijeta—i političko prepucavanje oko metodologije stvara prostor za pitanje manipulacije podataka (tzv. "doctoring the data"), što dovodi u upitnost vjerodostojnost ne samo podataka iz cenzusa--koji su, sami po sebi institucija, nego i ostalih statističkih podataka, a, time i institucija koje proizvode te podatke. Za legitimitet i integritet statistike su odgovorni nepolitički državni službenici, dok su politički predstavnici odgovorni za stanje i amortizaciju političkih implikacija istih (iz rezultata i na svom polju djelovanja, ante i post census).

    Kako vrijeme prolazi, "zvanični" podaci, kakvi god bili, postaju istina, ali ostaju izgubljeni (pored vremena i resursa, ali i mogućnosti napretka u statistici) i legitimitet institucija i integritet budućih podataka. Neke osobe možda jesu institucije, ali radnici statističkih agencija su, in memoriam Kafka, radni dio, kao procesor, mašine koja je u strukturi perspektivne države trajna kategorija—te koja vlasnicima mašine, poput kompjutera, treba da pruži uslugu/ mogućnost bržeg ostvarenja željenog blagostanja u životu—a ovo se odnosi i na kontekst tako mnogo promovisanih EU integrativnih procesa i reformi.

    Doista, nešto jednom “ozvaničeno” ostaje trajno, a trajne kategorije se vremenom mijenjaju, pa se i izgubljeni integritet može vratiti. Ali, gospodin Ivanić kao profesor ekonomije, ali ne u ličnom smislu, će razumjeti koncept troška “oportuniteta,” da ne kažem po narodno “troška mogućnosti,” šta se moglo, a nije... Dozvolite da se našalim, cenzusi ipak ne može biti 10-ka u papir—cenzus na papiru je zbir ekonomski i socijalno suštinskih parametara od životnog značaja, od kojih neki, istina je, nisu inanimata.

Ostavite komentar
Svako širenje mržnje na portalima zakonski je kažnjivo.
Komentari koji sadrže vrijeđanje, psovke, i vulgarane riječi biće izbrisani.


× Početna Najnovije Najčitanije Vijesti Sport Magazin Nauka i tehnologija Zvijezde i tračevi Muzika Film i TV Auto moto Lifestyle Zabava Gradovi Tekstovi pjesama Oglasi